Stižu stroža pravila za rad na crno: Kazne rastu, poslodavci gube razna prava

Pred zastupnicima u Hrvatskom saboru našao se prijedlog izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim Vlada želi dodatno pojačati borbu protiv rada na crno i zaštititi prava radnika.

Predstavljajući zakonske izmjene, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je kako je cilj stvoriti pravednije tržište rada, osigurati dostojanstvene uvjete zaposlenja te spriječiti zlouporabe koje štete i radnicima i poslodavcima koji posluju u skladu sa zakonom.

Veće kazne 

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na poslodavce kod kojih se više puta utvrdi neprijavljeni rad. Uz postojeće novčane kazne, uvodi se dodatna sankcija od 8 000 eura za svakog neprijavljenog radnika, ako se isti prekršaj kod poslodavca utvrdi treći put unutar razdoblja od tri godine. U Ministarstvu smatraju da takve mjere trebaju biti djelotvorne, osobito u razdoblju kada Hrvatska bilježi rekordnu zaposlenost i povijesno nisku stopu nezaposlenosti.

Ozbiljnije posljedice

Mijenjaju se i pravila vezana uz javnu objavu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljeni rad. Naime, razdoblje tijekom kojeg će se njihovi podaci nalaziti na tzv. crnoj listi smanjuje se sa šest godina na jednu godinu, no istodobno se uvodi nova mjera. Poslodavci koji završe na toj listi više neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja koje financira država.

Ipak, ostavljena je mogućnost ispravka nepravilnosti. Poslodavci će imati rok od 15 dana da prijave radnika nakon utvrđenog prekršaja kako bi izbjegli uvrštavanje na popis.

Zapošljavanje stranih radnika 

Zakonske izmjene donose i određenu zaštitu za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike. Rad državljanina treće zemlje nakon isteka dozvole više se neće automatski smatrati neprijavljenim radom, ako je zahtjev za produljenje dozvole podnesen prije isteka njezina važenja, u skladu s važećim propisima. Time se želi izbjeći kažnjavanje poslodavaca zbog administrativnih kašnjenja na koja ne mogu izravno utjecati.

Radni status zaposlenih

Novost je i obveza prijave radnika na puno radno vrijeme u situacijama kada je osoba već zaposlena kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme.

Istodobno se proširuje primjena Jedinstvene elektroničke evidencije rada, koja se dosad koristila prvenstveno za digitalne radne platforme. Sustav će ubuduće obuhvatiti i druge djelatnosti, što bi trebalo omogućiti bolji nadzor zaposlenosti i radnog statusa radnika u realnom vremenu.