BBŽ povećala proračun za 2,8 milijuna eura, a za svaki slučaj tu je i zaduženje

Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske županije prihvatila je prvi ovogodišnji rebalans proračuna kojim su rashodi povećani za 2,84 milijuna eura, na ukupno 161,5 milijuna eura. Istodobno je odobreno i moguće kratkoročno zaduženje do 1,5 milijuna eura, koje će se koristiti samo ako tijekom ljeta bude potrebno premostiti razdoblje između dospijeća obveza i priljeva novca iz državnog proračuna.

Župan Marko Marušić istaknuo je kako se Županija nalazi u velikom investicijskom ciklusu te da je riječ isključivo o sigurnosnoj mjeri, a ne o financijskim problemima.

– Likvidnost Županije nije upitna jer su sredstva za projekte osigurana od ministarstava, ali zbog različite dinamike njihovih uplata može doći do privremenog financijskog jaza. Ovim se kreditom osiguravamo za slučaj da bude potrebno podmiriti obveze prema izvođačima radova, a čim sredstva stignu na račun, kredit će biti zatvoren – rekao je Marušić, dodavši kako možda neće biti ni potrebe za korištenjem kredita.

Kredit bi se koristio kao revolving kredit s rokom do 12 mjeseci i fiksnom kamatnom stopom od 2,88 posto.

Rebalansom su prihodi i primici povećani za 8,04 milijuna eura te sada iznose 171,4 milijuna eura. Pomoćnica pročelnice za financije pojasnila je kako razlika između prihoda i rashoda proizlazi iz prenesenog manjka iz prethodnih godina kod Županije i njezinih proračunskih korisnika te evidentiranja prihoda vezanih uz europske projekte i druge obveze.

Konsolidirani preneseni manjak iz prethodne godine iznosio je 12,29 milijuna eura, a rebalansom je planirano njegovo pokriće u iznosu od 9,84 milijuna eura. Budući da zdravstvene ustanove zbog višegodišnjih gubitaka nisu u mogućnosti podmiriti cijeli manjak u jednoj godini, dio od 2,46 milijuna eura pokrivat će se sukcesivno tijekom 2027. i 2028. godine, najvećim dijelom u Domu zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije i Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

Na sjednici se moglo čuti i pitanje hoće li rebalans značiti manje novca za pojedine sektore, ponajprije zdravstvo i obrazovanje. Marušić je odbacio takve tvrdnje.

– Planirana sredstva nisu smanjivana. Ona su, ovisno o potrebama upravnih odjela i izvršenju proračuna, preraspodijeljena po projektima i aktivnostima. Ni zdravstvo ni obrazovanje ovim rebalansom ne ostaju bez novca – poručio je župan.