Dašak dolce vite: Nova izložba vodi posjetitelje u srce Toskane, na otvorenju Chianti i canzona

BJELOVAR – Ljubitelji Italije i njezine kulture došli su na svoje jer je bjelovarski Gradski muzej pripremio malu izložbu “La bella Toscana” posvećenu Toskani koja slovi kao jedan od najljepših dijelova Italije. Izložba se otvara 3. srpnja, a posjetitelji će u dašku Italije moći uživati sve do kraja srpnja.

Izložba je dokumentarnog karaktera, a sastoji se od 13 panoa koncepcijski podijeljenih u tri cjeline. U prvoj je kulturno-povijesni presjek cijele pokrajine od prethistorije do današnjih dana, s naglaskom na značaj obitelji Medici za Firencu, Toskanu, ali samu Italiju, otkriva nam autorica izložbe, kustosica Silvija Sitta.

– Zatim slijedi putopisni dio u kome su istaknuti pojedini kulturno povijesni spomenici čiji je značaj toliki da se nalaze na popisu UNESCO-ove svjetske kulturne baštine. Usput rečeno, na ovoj prestižnoj listi nalazi se 61 znamenitost iz Italije od kojih je 7 u Toskani. I konačno u trećem, posljednjem dijelu, su zanimljivosti iz književnosti, glazbe i gastronomije – kaže Sitta.

Motivacija za izložbu

Posljednjih nekoliko godina muzej u ljetnim mjesecima priprema kratke dokumentarne izložbe pod zajedničkim nazivom “Mala izložba o nečemu”. Ove godine je to Toskana, pokrajina koja je posljednjih godina jedna od najposjećenijih u Italiji.

– Osim toga, umjetnost i kultura nastala na području Toskane utjecala je uveliko na kulturni identitet gotovo cijele današnje Europe. Toskana je kolijevka renesanse, odakle se do 14. stoljeća proširila gotovo po cijeloj Europi. Iz Toskane potječe svestrani umjetnik Leonardo da Vinci. Dante Alighieri, Giovanni Bocaccio, Francesco Petrarca pisali su svoja djela na domaćem, toskanskom dijalektu iz kojeg se kasnije razvio talijanski književni jezik. U Firenzi je nastala opera, prva žena skladateljica opere bila je iz Toskane i još je puno zanimljivih razloga zašto
posjetiteljima približiti ovu pokrajinu – dodaje.

Autorici u životu puno znače književnost i glazba pa su joj ti aspekti Toskane najbliži.

– Kao dijete sam čitali Carla Colodija i njegovog Pinocchia, kao srednjoškolki mi je došao u ruke roman Oriane Falacci “Pismo nerođenom djetetu”, a posljednjih godina i netalijanski autori, posebno autorice smještaju radnje romana u Toskanu. Radi se uglavnom o tekstovima s romantičnim zapletom, kao stvoreni za ljetno, opuštajuće čitanje. Iz te kategorije je možda najpoznatiji roman “Pod suncem Toskane”, američke autorice Frances Mayes prema kojemu je snimljen i istoimeni film. Tko hoće ozbiljnije štivo onda je tu roman Michaela Ondaatjea “Engleski pacijent”, prema kojemu je isto tako snimljen film – navodi Sitta.

Vezano uz glazbu, iz Toskane potječe Andrea Bocelli, Gianna Nannini, Irene Grandi i reper Jovanotti. Svi oni zauzimaju visoko mjesto na današnjoj talijanskoj glazbenoj sceni.

Autentičan izgled Toskane

– Nastojala sam da posjetitelji vide da Toskana nisu samo crkve u Firenzi, galerija Ufizzi, kosi toranj u Pisi i, ako se netko sjeća podatka iz povijesti, da je Napoleon proveo godinu dana u izbjeglištvu na otoku Elba, koji se nalazi u toskanskom arhipelagu – kaže.

Dolce vita

– Toskanu bih mogla opisati s dvije riječi, dolce vita, slatki život, kao sinonim za hedonistički, neopterećeni način života bez žurbe i napetosti – lijepi gradići, privlačni krajolici, a uz sve to tipična toskanska kuhinja bazirana na tjestenini, rajčici, maslinovom ulju, lagodnom vino te neizostavni gelato – sladoled. Izumitelj sladoleda kakvim ga danas poznajemo, na bazi vrhnja i mlijeka, izumio je firentinski kuhar Bernardo Buontalenti koji je recept predstavio Katarini Medici koja ga je prenijela u Francusku. Tako to vidim ja, kao posjetitelj, iako mi je jasno da svakodnevni život prosječnog Toskanca koji treba prirediti sve ovo da bi se turisti osjećali dobro, sigurno nije slatki život – kaže.

Kada bi posjetitelje mogla odvesti na jedno mjesto u Toskani, autorica Sitta bi izabrala južnu Toskanu, gdje se nalazi brežuljkasta dolina Val d’Orcia s karakterističnim kamenim četvrtastim kućama na osami i vijugavim puteljcima oivičenim visokim čempresima.

– Nakon otvorenja izložbe posjetitelje ćemo počastiti čašom, dvije Chiantija i moći će uživati u zvucima talijanskih canzona iz 60-tih i 70-ih godina. Stoga pozivam posjetitelje da dođu u petak u 19 sati u atrij muzeja i da provedemo jednu lijepu ljetnu večer – poziva Sitta.

FOTO: Ilustracija