Ove trikove koriste u zemljama gdje klima ne postoji, a spašavaju nas kad živa pređe 30

Ljeto zna pretvoriti stan u pećnicu, a ne mora svatko imati klimu da bi preživio najgore sate dana. Postoji nekoliko provjerenih načina da se prostor rashladi i bez uređaja, a većina njih ne košta gotovo ništa. Ključno je razumjeti kako se toplina kreće i kad je zaustaviti.

Najvažnije pravilo odnosi se na prozore i zastore. Ujutro, dok je vani još svježe, treba dobro prozračiti stan i stvoriti propuh, a čim sunce počne udarati, prozore i rolete valja zatvoriti. Zatvoreni zastori i spuštene rolete na sunčanoj strani drže toplinu vani i razlika u temperaturi zna biti i nekoliko stupnjeva. Prozori se ponovno otvaraju tek navečer, kad vanjski zrak postane hladniji od onoga u stanu.

Propuh je najbolji saveznik. Ako se otvore prozori na suprotnim stranama stana, stvara se strujanje zraka koje odnosi nakupljenu toplinu. Ventilator dodatno pomaže, a stari trik je da se ispred njega postavi zdjela s ledom ili smrznuta boca vode, čime zrak koji struji postaje osjetno svježiji.

I sami kućanski aparati griju prostor više nego što mislimo. Pećnica, kuhalo, ali i televizor te računalo otpuštaju toplinu, pa ih ljeti valja koristiti što manje tijekom dana. Kuhanje se isplati prebaciti na jutro ili večer, a žarulje sa žarnom niti, koje se griju, dobro je zamijeniti LED rasvjetom.

Tijelo se može rashladiti i izravno. Mlaka voda na zapešćima, vratu i gležnjevima brzo spušta osjećaj vrućine jer na tim mjestima krvne žile prolaze blizu površine kože. Vlažna krpa oko vrata, lagana i prozračna odjeća te dovoljno tekućine kroz dan čine više nego što se očekuje. Navečer pomaže i plahta koja se nakratko stavi u hladnjak prije spavanja.

Na kraju, pomaže i pogled prema gore. Ako toplina dolazi kroz krov ili gornji kat, svjetlije zavjese, tepisi koji se ljeti sklanjaju i biljke ispred prozora s vanjske strane mogu smanjiti zagrijavanje prostora. Sve su to sitnice, ali zajedno čine razliku između neizdržive i podnošljive vrućine.