
U Njemačkoj više nego kod nas: Evo koliko vraćena kilometraža diže vrijednost rabljenom automobilu
Vraćena kilometraža u Hrvatskoj umjetno podiže vrijednost rabljenih automobila za prosječno 22,7 posto, dok u Njemačkoj taj postotak doseže čak 49,3 posto, pokazalo je istraživanje tvrtke carVertical provedeno u 18 europskih zemalja.
Za hrvatske kupce to znači da vozilo koje se prodaje za 20.000 eura zapravo može vrijediti tek oko 16.300 eura. Razliku od gotovo 3.700 eura kupac plaća za kilometre koji su jednostavno izbrisani.
Od svih vozila koja je carVertical provjerio u Hrvatskoj, njih 2,2 posto imalo je izmijenjenu kilometražu. Brojači su u prosjeku bili vraćeni za 38.600 kilometara.
“Budući da nisu svi zapisi o kilometraži digitalizirani, može biti prilično teško utvrditi je li netko manipulirao brojačem kilometara. Povrh toga, države još uvijek ne razmjenjuju podatke o vozilima na dosljedan način, zbog čega kupci rabljenih automobila nemaju podatke”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u tvrtki carVertical.
Zanimljivo je da je u Njemačkoj, gdje je financijski udar najveći, udio automobila s vraćenom kilometražom manji nego kod nas, samo 1,7 posto, a brojači su ondje u prosjeku bili smanjeni za 34.400 kilometara. Uz Njemačku, najveći utjecaj na cijene zabilježen je u Belgiji i Francuskoj. Na suprotnom kraju ljestvice je Srbija, gdje je utjecaj najniži, svega 9,3 posto, premda je ondje čak 3,9 posto vozila imalo izmijenjenu kilometražu, a brojači su u prosjeku bili “pomlađeni” za 53.500 kilometara.
Buzelis upozorava da su najizloženiji kupci skupljih vozila.
“Vraćanjem kilometraže nepošteni prodavači mogu stvoriti iluziju da je vozilo u boljem stanju nego što zapravo jest. Što je automobil skuplji, kupci mogu izgubiti više novca. To je osobito važno za kupce novijih, premium rabljenih vozila”, kaže.
Financijski gubitak pritom nije jedina posljedica. Vozač koji ne zna pravu kilometražu svog automobila ne može ispravno planirati održavanje, pa ga mogu dočekati češći kvarovi, a u najgorem slučaju vozi vozilo koje nije dovoljno sigurno.
Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila u Europskoj uniji, s gotovo dva milijuna vozila godišnje, a slijede je Italija, Belgija i Nizozemska.
“Kada takve zemlje ograniče dijeljenje nekih podataka o povijesti vozila za izvezene automobile, vozači u drugim zemljama ostaju bez važnih informacija vezanih uz sigurnost”, navodi Buzelis, dodajući da države i dalje čine premalo kako bi se problemom učinkovito pozabavile.
Jedini pouzdan način obrane, prema njegovim riječima, jest provjera povijesti vozila prije kupnje, čime se može utvrditi je li kilometraža autentična te, ako nije, za koliko je kilometara smanjena i kada se to dogodilo.
Istraživanje se temelji na izvješćima o povijesti vozila koja su kupci tvrtke naručili između travnja 2025. i ožujka 2026., a obuhvaća automobile proizvedene od 2005. do 2025. godine.







