Svi pričaju o toplinskoj kupoli, no što je ona zapravo?

Posljednjih dana, uz upozorenja na visoke temperature, često se spominje i pojam toplinska kupola. Mnogi se pitaju znači li to da je upravo taj meteorološki fenomen odgovoran za aktualne vrućine u Hrvatskoj? Važno je naglasiti da nije svaki toplinski val uzrokovan toplinskom kupolom.

Što je zapravo?

Toplinska kupola (engl. heat dome) nastaje kada se snažna anticiklona dulje vrijeme zadrži nad određenim područjem. U takvim uvjetima visoki tlak ‘zarobljava’ vrući zrak pri tlu i pritiskom ga dodatno zagrijava. Istodobno se u višim slojevima atmosfere razvija posebna meteorološka situacija poznata kao Omega blokada. Naziv je dobila po tome što raspored zračnih masa podsjeća na grčko slovo Ω (omega), a upravo je njezina dugotrajnost razlog zbog kojeg se ekstremne vrućine mogu zadržati danima ili čak tjednima.

Porast temperature 

Kada se formira toplinska kupola, stvaranje oblaka gotovo je potpuno onemogućeno. Nebo ostaje vedro, sunce tijekom dana nesmetano zagrijava tlo, a toplina se iz dana u dan nakuplja. Bez kiše i naoblake nema ni prirodnog hlađenja, pa temperature mogu doseći vrlo visoke, čak i ekstremne vrijednosti.

Iako se ova dva pojma često koriste kao sinonimi, među njima postoji važna razlika. Toplinski val označava razdoblje neuobičajeno visokih temperatura koje traje nekoliko dana ili dulje, dok je toplinska kupola samo jedan od meteoroloških mehanizama koji može uzrokovati takve ekstremne vrućine. Drugim riječima, toplinski val može nastati i bez toplinske kupole.

Sve češće 

Izraz ‘heat dome’ posljednjih je godina postao poznat zahvaljujući američkim medijima koji su njime opisivali dugotrajne i izrazito snažne toplinske valove u Sjevernoj Americi. Otad se pojam sve češće koristi i u Europi kada se objašnjavaju ekstremni vremenski događaji.

Iako toplinske kupole nisu nova pojava, klimatske promjene pridonose tome da razdoblja ekstremnih vrućina postaju češća, intenzivnija i dugotrajnija.