Za zgradu će trebati parcela od najmanje 700 kvadrata, a nova pravila za parking neće se svidjeti investitorima

Za zgradu sa stanovima u Bjelovaru trebat će, prema prijedlogu novog urbanističkog plana, parcela od najmanje 700 četvornih metara, a za svaki stan dva parkirna mjesta. Prijedlog je na javnoj raspravi do 3. rujna, a propisuje najmanju dopuštenu površinu parcele i uvjete za svaku vrstu gradnje. Riječ je o prijedlogu koji još nije usvojen, pa će pravila postati obvezujuća tek ako plan prođe raspravu i potvrdi ga Gradsko vijeće.

Za višestambenu zgradu trebat će parcela od najmanje 700 četvornih metara. U mješovitim stambeno-poslovnim zonama, kakvih je u gradu najviše, u jednoj zgradi u pravilu će moći biti najviše šest stanova, a više od toga samo ako za to područje postoji detaljniji provedbeni plan. U zonama namijenjenim zbijenijoj stambenoj gradnji i u središtu grada taj gornji broj nije određen, pa ondje veličinu zgrade ograničavaju druga pravila. Vrijedi napomenuti i da se zgradama smatraju svi objekti koji imaju više od četiri jedinice, a postoje još i obiteljske kuće (do dvije jedinice) te individualna građevina do četiri jedinice.

Za svaki stan u zgradi trebat će dva parkirna mjesta, a za kuću jedno

Uz gradnju stanova idu i obavezna parkirališna mjesta, a njihov broj ovisi o vrsti građevine. Za višestambenu zgradu traže se dva parkirališna ili garažna mjesta po stanu. Za obiteljsku kuću i individualnu građevinu bit će dovoljno jedno mjesto po jedinici. Kada građevina uz stanove ima i poslovni prostor, parkiranje za taj sadržaj mora se osigurati dodatno, povrh mjesta za stanove.

U praksi bi zgrada sa šest stanova morala osigurati najmanje 12 parkirališnih mjesta samo za stanovanje. Ako se u prizemlju otvara i poslovni prostor, za njega se parkiranje računa zasebno i pribraja stambenom. Za trgovinu se traži 25 mjesta na svakih tisuću četvornih metara, za ugostiteljstvo 30, a za urede i uslužne djelatnosti 15 mjesta na tisuću metara. Sve to skupa mora stati na vlastitu parcelu, što na manjoj čestici može znatno ograničiti koliko se uopće može izgraditi. Iznimke će vrijediti u zaštićenoj povijesnoj jezgri grada, gdje se pravila mogu ublažiti posebnom odlukom Grada.

Uz parkiranje, prijedlog pooštrava i pravila o zelenilu. Na građevnoj čestici najmanje petina površine morat će biti hortikulturno uređena i ozelenjena autohtonim vrstama drveća, grmlja i drugog bilja. U taj se udio neće računati popločane, asfaltirane ni druge nepropusne površine, a ni obični travnjaci i nisko ukrasno raslinje bez višeg autohtonog zelenila. Ni garaže ni parkirališta ne mogu se uračunati u traženi prirodni teren, pa se obveza od najmanje 20 posto prirodnog terena neće moći zadovoljiti uskim trakama trave između parkirnih mjesta.

Obiteljska kuća može imati dva stana, a za nju je dovoljno 350 kvadrata

Za samu kuću uvjeti su blaži. Plan razlikuje tri vrste stambenih građevina prema broju jedinica. Obiteljska kuća može imati najviše dvije jedinice, bilo dva stana, bilo stan i poslovni prostor. Takozvana individualna građevina ima tri ili četiri jedinice i mora biti samostalna, odvojena od susjednih. Sve iznad toga, dakle više od četiri stana, smatra se višestambenom zgradom.

Za samostalnu obiteljsku kuću bit će dovoljna parcela od 350 četvornih metara. Ako se kuća jednom stranom naslanja na susjednu, minimalna veličina čestice pada na 275 metara, a za kuću u nizu, onu koja se naslanja s obje strane, bit će dovoljno 120 metara. Individualna građevina s tri ili četiri jedinice, budući da mora biti samostalna, gradi se na parceli od najmanje 350 metara, jednako kao slobodnostojeća kuća.

Koliko će građevina moći biti velika, ovisit će o dva pokazatelja. Tlocrtom će moći pokriti najviše polovicu parcele, a ukupna kvadratura svih katova u središtu grada moći će biti do 2,5 puta veća od same parcele, drugdje manja. Stambene građevine u pravilu neće smjeti prelaziti sedam metara do krovnog vijenca, uz mogućnost potkrovlja ili uvučenog kata.

Sva ova pravila i karte s namjenom svake parcele mogu se pregledati u informacijskom sustavu prostornog uređenja na stranici ispu.mgipu.hr te u prostorijama Grada. Primjedbe i prijedloge građani mogu uputiti do 3. rujna, a javno izlaganje održat će se 26. kolovoza u 10 sati u velikoj vijećnici.