Grad u susjedstvu grijat će se toplom vodom iz zemlje

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se Gradu Križevcima otvara put da toplom vodom iz dubine počne grijati javne zgrade, bez obaveze provođenja procjene utjecaja na okoliš.

Rješenje je potpisano 6. kolovoza 2026., a odnosi se na eksploataciju geotermalne vode iz postojeće istražne bušotine Križevčanka 1, poznate i pod oznakom Kža-1. Nositelj zahvata je Komunalno poduzeće Križevci, a dokumentaciju je u ime grada pripremio zagrebački Vita projekt.

Za građane poruka je jednostavna. Umjesto da se javni objekti u blizini bušotine griju iz fosilnih goriva, toplina će stizati iz vode koja na površinu izlazi zagrijana na gotovo 80 stupnjeva. Ministarstvo u rješenju procjenjuje da bi se korištenjem ovog izvora mogli smanjiti troškovi grijanja, smanjiti emisije ugljikovog dioksida i poboljšati kvaliteta zraka na području grada.

Voda topla 79,5 stupnjeva

Bušotina Križevčanka 1 nalazi se na katastarskoj čestici 734 u katastarskoj općini Križevci. Ispitivanjem provedenim nakon remonta u ožujku 2024. potvrđeno je da se iz ležišta može crpiti fluid temperature 79,5 stupnjeva Celzijusa, i to u količinama većim od 19 litara u sekundi. Upravo ta brojka, kako stoji u dokumentaciji, pokazuje ozbiljan potencijal za korištenje vode u toplinske svrhe.

Plan predviđa izgradnju postrojenja koje bi geotermalnu vodu vodilo cjevovodom od bušotine do izmjenjivača topline. Tamo bi se toplina prenosila na vodu u zatvorenom krugu, koja bi dalje grijala javne objekte. Ohlađena geotermalna voda ne bi se bacala, nego bi se utisnom bušotinom vraćala natrag u isto ležište iz kojeg je izvučena. Time se, prema procjeni Ministarstva, izbjegava utjecaj na količinu i kakvoću podzemnih voda, jer se godišnje planira zahvaćati oko 396 tisuća prostornih metara vode, što je oko 0,18 posto obnovljivih zaliha tog vodnog tijela.

Postrojenje bi radilo 240 dana godišnje i grijalo javne objekte u neposrednoj blizini. U ranijim najavama grada spominjala se i mogućnost grijanja gradskog bazena, a Križevci su energetsku neovisnost postavili kao cilj do 2030. godine.

Zašto procjena okoliša nije potrebna?

Ministarstvo je zaključilo da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš, uz dva uvjeta. Nositelj mora redovito uklanjati invazivne biljne vrste na području zahvata i propisno ih zbrinjavati, te provoditi redovitu kontrolu sustava eksploatacije, dakle bušotine i cjevovoda.

Do te odluke došlo se nakon što je više nadležnih tijela dalo svoje mišljenje, među njima Grad Križevci, Hrvatske vode i uprave unutar samog Ministarstva. Elaborat je tijekom postupka nekoliko puta dopunjavan, najviše u dijelu koji se tiče gospodarenja vodama, pa je tako trebalo razmotriti sve opcije zbrinjavanja iskorištene geotermalne vode i uskladiti podatke o vodopravnim dozvolama. Nakon dopuna sva su tijela ocijenila da zahvat u prostoru prolazi.

U rješenju se navodi da je zahvatom trajno zauzeto oko 1500 četvornih metara zemljišta, na lokaciji na kojoj već postoji istražna bušotina i pristupni put. Najbliže stambene zgrade udaljene su oko 170 metara, a katedrala svetog Trojstva oko 455 metara, pa se ne očekuje negativan utjecaj na kulturnu baštinu. Utjecaj postrojenja na stanovništvo Ministarstvo ocjenjuje čak blago pozitivnim, upravo zbog jeftinijeg grijanja i čišćeg zraka.

Rješenje prestaje vrijediti ako Komunalno poduzeće Križevci u roku od dvije godine ne podnese zahtjev za lokacijsku dozvolu, uz mogućnost jednog produljenja na još dvije godine.