Nova zgrada Državnog arhiva podijelila građane, a znate li što je bilo prije nje?

Kad se zagledate u razglednicu Mažuranićeve ulice iz 1903. godine, vidjet ćete prizor kakvog u gradu nema već desetljećima. Niske prizemnice, neasfaltirana cesta i mještani u narodnim nošnjama koji poziraju nasred ulice, a mnoge od tih starih kuća odavno su srušene.

Najupečatljiviju razliku svakako predstavlja nova zgrada Državnog arhiva. Iako se službeno nalazi na Trgu Eugena Kvaternika, iza postojeće zgrade arhiva s kojom je povezana mostom, njezin moderni oblik jasno se vidi iz Mažuranićeve ulice.

Za Bjelovar je ta zgrada puno više od arhitektonskog zahvata. Gradu je, naime, godinama prijetilo da izgubi status grada s državnim arhivom upravo zbog neodgovarajućih prostornih uvjeta, a problem se vukao gotovo 15 godina. Novom zgradom, vrijednom oko 4,2 milijuna eura, to se konačno rješava. U prostoru veličine oko 2140 četvornih metara moći će se pohraniti čak dvanaest kilometara arhivske građe, uz čitaonicu u ostakljenom prizemlju namijenjenu strankama i istraživačima.

Ipak, moderni izgled zgrade, blago rečeno, nije svima dobro sjeo. Dio javnosti prigovara vanjskom izgledu, osobito tome što na uličnom pročelju nema prozora. Odgovor struke bio je da nije riječ o stambenoj zgradi nego o arhivu, u kojem su radni prostori arhivista okrenuti prema dvorišnom pročelju, dok samo skladište građe zahtijeva zatvorene, kontrolirane uvjete.

Kao novogradnja umetnuta među starije zdanje, zgrada je i službeno okarakterizirana kao interpolacija. Konzervatorski odjel u Bjelovaru izdao je za nju posebne uvjete i potvrdu glavnog projekta, a projektirana je prema uzusima suvremene arhitekture i prema potrebama svoje namjene. Drugim riječima, spoj starog i novog ovdje nije bio slučajan, nego pomno vođen kroz suradnju s konzervatorima.

A da Mažuranićeva ulica ni inače nije obična, govori i njezina prošlost. Na planu iz 1772. godine zvala se Logoričina ulica jer je vodila prema vojnom taborištu. Polovicom 19. stoljeća bila je među najgušće izgrađenim dijelovima grada i glavna ulica Đurđevačke pukovnije, s kućama pukovnika, pobočnika, suca i liječnika te zgradom Povjereništva financijske straže. Godine 1913. dobila je i svoju najreprezentativniju zgradu, sinagogu, današnji Dom kulture.

Stara razglednica koju vidite preuzeta je s projekta digitaliziranih razglednica Bjelovara, dostupnog na stranici vub.hr/razglednice. Riječ je o svojevrsnoj virtualnoj šetnji gradom kroz stare razglednice, koja čuva upravo ovakve prizore i omogućuje da usporedimo kako je grad izgledao nekad i kako izgleda danas.