[FOTO] Sve na jednom mjestu: Od modernih sustava, preko blaga, pa do tradicijskih slastica. Pogledajte koga smo sve sreli na sajmu.

Tri dana, više od 400 izlagača iz osam zemalja sa svime od klipiča do traktora, najkraći je rezime 33. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma. Svoje izlagačko mjesto pronašao je i Denis Koren. Kao dijete je s bakom i djedom dolazio na Bjelovarski sajam kao posjetitelj, a sada prvi put kao izlagač i to sa solarnim elektranama za koje interes raste.

-Za solarnim elektranama je posljednjih godina jako velika potražnja što zbog povećanja cijene električne energije na tržištu, što zbog osviještenosti ljudi na prelazak na obnovljive izvore energije, a velikim dijelom i zbog fondova koji sufinanciraju elektrane – kaže Koren koji se u Gudovcu nada obuhvatiti tržište poljoprivrednika koji se inače nemaju vremena time baviti.

Za prste polizati

Na Bjelovarskom sajmu posjetitelji uvijek imaju vremena za hranu, a na sajmu nitko neće ostati gladan i to ne samo zbog silnih janjaca i odojaka koji se vrte. Na štandu partnera jesenske manifestacije Varaždinske županije nalazi se Ružica Kišur Šafranec iz Brezničkog Huma koja na svom OPG-u Vrata Zagorja proizvodi tradicionalna zagorska jela: štruklje, varaždinske klipiče i medenjake.

-Mene odmalena zanimaju tradicijski proizvodi. Zanima me materijalna i nematerijalna baština našega kraja, pogotovo gornjohrvatskih područja. Zanima me sve što se tiče jela. Osim što volim raditi jela, jako volim i jesti, pa ono što radim mora biti fino, a ako je fino meni, vjerujem da je i drugima. To su potvrdili i ljudi koji me okružuju – priča.

Hobi je prerastao u posao. Ponosno ističe da koristi isključivo prave, domaće namirnice, voće, povrće, maslac. Nema zamjena, nema boja, aditiva ni konzervansa. Osim klasičnih okusa, donosi i neobičnije kombinacije kao što su štruklje s vrganjima ili medenjaci s bučinim košticama i medenjaci s tartufima. S plasmanom nema problema.

-Interes za našim proizvodima raste. Imamo hotele koje opskrbljujemo, jedan restoran, ali najdraža nam je direktna prodaja i zato su nam ovakve sajamske priredbe jako značajne – ističe.

Kišur Šafranec može se pohvaliti da je svjetska šampionka u kategoriji tradicijskog slastičarstva. Brojnim domaćim nagradama za svoje sireve pohvaliti se može Mini sirana Pomper koju je obitelj Pomper otvorila prije 15 godina kada je cijena mlijeka pala i danas svo mlijeko od 46 krava prerade i prodaju sami.

-Mukotrpan posao je to, radimo dvije smjene i ponekada ulazimo i u treću. Uspijemo sve obiteljski, ali imamo i zaposleno dvoje ljudi – kaže Željko Pomper sretan što su djeca odlučila ostati i nastaviti obiteljski posao, a odluku o prelasku na sirarstvo nisu požalili.

Životinjsko carstvo

Središnji dio Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma je Državna stočarska izložba koja je unatoč bolestima koje su onemogućile izlaganje svinja, ovaca i koza okupila 193 uzgajivača. Među njima i Vladimir Vlaljković iz Otoka koji drži ovce i lipicance. Zbog kuge malih preživača ovce nije mogao dovesti, ali je svoju kobilu Santu. Ponosan je on vlasnik lipicanaca. Nema Slavonije bez tih ljepotana jer Slavonce i lipicance krase iste vrline.

-Gizdavost, ponos. To je nešto što ne ide iz Slavonije – priča uz svoje blago.

Ono što su za Slavoniju lipicanci, to su za Istru istarski bik i istarski magarac s kojima je iz Krnice stigao Luka Lupetina.

-Sve je više uzgajivača i sve više grla je istarskih magaraca i istarskog goveda, ali nažalost mladi neće to, većinom su to stariji uzgajivači – priča Lupetina koji osim grlima pažnju privlači i svojim tradicijskim ruhom.

Iako mladi u Istri od stočarstva bježe, Lupetina je sa svojom 21 godinom iznimka. U Gudovac je stigao s bikom Boškom, magaricom Ružinom i njenim puletom Čičom, a drži ih kaže zbog ljubavi. I ljubav i zavidna doza ustrajnosti, pa i tvrdoglavosti potrebna je da bi se opstalo u proizvodnji mlijeka. Zna to Ivana Štampf iz Donjih Sređana.

-Držimo se, ne damo se. Sada smo neko stado oformili, pa dokle bude moglo. Još možemo raditi – priča dok grlo priprema za izložbu.

Kada ju se pita kako ministarstvo može pomoći mljekarima kroz smijeh odgovara.

-Ne znam, svašta bi trebao pomoći, sve, od ratarstva do stočarstva, da se malo i cijeni čovjek koji radi – kaže.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić kaže: ministarstvo misli na stočare.

-150 milijuna eura u ovome trenutku imamo za povećanje kapaciteta u mesnom dijelu, u mliječnom dijelu, za borbu protiv bolesti. Naš stočni fond tako će rasti, tako će se obnavljati uvijek uz potporu Vlade Republike Hrvatske – poručuje ministar.

Za jačanje stočarske proizvodnje je krajnje vrijeme jer sada je već 12 i 5, a ne 5 do 12.