Kuhinjski uređaj koji svakodnevno koristimo može tijekom zime aktivirati tihog ubojicu

Sa sezonom grijanja u domove se vraća i opasnost od ugljičnog monoksida, plina koji ne vidimo i ne osjetimo. Jedna od najčešćih, a nedovoljno poznatih opasnosti krije se u svakodnevnom uključivanju kuhinjske nape ili ventilatora dok u stanu radi plinski bojler ili peć.

Ugljikov monoksid plin je bez boje, mirisa i okusa, zbog čega ga nazivaju tihim ubojicom, a nastaje nepotpunim izgaranjem plina, drva ili drugoga goriva kada u prostoru nema dovoljno kisika. Kada napa, ventilator ili prijenosni klima uređaj izvlače zrak iz stana, mogu stvoriti podtlak zbog kojega atmosferski bojler ili peć više ne dobivaju dovoljno zraka za izgaranje, pa se dimni plinovi, umjesto kroz dimnjak, vraćaju natrag u prostoriju. Posebno je opasno kada napa u kuhinji povuče upravo onaj zrak koji nedostaje bojleru u kupaonici.

Najizloženija su kućanstva sa starim atmosferskim bojlerima, koji zrak za izgaranje uzimaju iz same prostorije. Znakovi da nešto nije u redu su dimnjak koji slabo “vuče”, vlaženje i orošavanje glatkih površina u prostoriji te neuobičajeni mirisi, upozoravaju iz policije. Prvi simptomi trovanja, glavobolja, mučnina, vrtoglavica i pospanost, lako se zamijene s prehladom, a u težim slučajevima osoba gubi svijest i više se ne može sama maknuti iz zatrovanog prostora.

Struka zato savjetuje da se napa, ventilator i prijenosni klima uređaj ne koriste dok radi atmosfersko plinsko trošilo, a ako to nije moguće, treba otvoriti dodatni prozor kako bi u prostor stalno dolazio svjež zrak. Kupaonicu u kojoj radi plinski bojler ne treba zaključavati, na vratima je dobro imati rešetke u donjoj i gornjoj zoni radi protoka zraka, a kuhinju, kupaonicu i kotlovnicu treba redovito prozračivati.

Jednom godišnje, prije početka grijanja, treba servisirati bojler i plinske peći te pozvati ovlaštenog dimnjačara da pregleda i očisti dimnjak. Instalaciju i popravke plinskih trošila treba prepustiti isključivo ovlaštenim stručnjacima, a stara atmosferska trošila po mogućnosti zamijeniti novijim, kondenzacijskim uređajima koji su sigurniji za uporabu.

Život može spasiti i uređaj koji većina domova još nema, a to je detektor ugljikova monoksida. Za razliku od detektora dima, koji reagira na čestice dima iz požara, detektor ugljikova monoksida otkriva upravo taj plin bez mirisa i oglasi se alarmom prije nego što koncentracija postane opasna po život. Preporučuje se postaviti ga u prostoriji u kojoj se nalazi plinsko trošilo, a idealno je u domu imati oba uređaja jer štite od dviju različitih opasnosti.

U slučaju sumnje na trovanje treba odmah otvoriti prozore, izaći na svjež zrak i pozvati hitnu pomoć, a u zatvorenu prostoriju ne ulaziti bez prethodnog prozračivanja jer i oni koji priskaču u pomoć često udahnu visoke koncentracije plina i sami se onesvijeste.