Zabrana društvenih mreža nije dovoljna: Školska psihologinja otkriva što djeci zapravo treba

Sve se više govori o tome koliko vremena djeca provode na internetu i društvenim mrežama, ali i o tome kakve posljedice takav način odrastanja može imati na njihovu svakodnevicu. Shodno tome, Europska komisija predložila je zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 godina, a upravo o toj temi razgovarali smo s Mirjanom Skukan, školskom psihologinjom iz III. osnovne škole Bjelovar.

Iako je, kaže Skukan, teško izdvojiti ponašanja koja se mogu povezati isključivo s društvenim mrežama, u školi primjećuju određene promjene kod djece koja puno vremena provode na internetu, bilo na društvenim mrežama ili igrajući videoigre.

„U svakodnevnom radu s učenicima učitelji, a i roditelji kod kuće, najčešće primjećuju umor i neispavanost djece. Osobito je to vidljivo u prijepodnevnoj smjeni. Često se onda javljaju razdražljivost, česte promjene raspoloženja, uočavamo pad koncentracije i potrebu kod djece za stalnom promjenom aktivnosti“, kazala je Skukan te dodala kako se promjene mogu uočiti i u načinu komunikacije.

„Vidimo također, promjene u jezičnom izražavanju. Djeca u svakodnevnoj komunikaciji često koriste izraze, skraćenice i engleske fraze koje koriste i u online svijetu“, pojasnila je Skukan.

Sve kraća koncentracija i pažnja

Jedan od problema koji posebno primjećuju u školi jest sve kraća pažnja učenika. Psihologinja smatra da na to utječe i brzina kojom se sadržaj izmjenjuje na internetu.

„Primjećujemo da pažnja učenika postaje sve kraća, sve se teže usmjeravaju na jednu aktivnost kroz neko dulje vrijeme. Razlog tome je dijelom i taj što se na internetu, odnosno društvenim mrežama, sadržaji izmjenjuju jako velikom brzinom i vrlo su kratki“, kazala je Skukan te navela kako upravo takav način konzumiranja sadržaja djecu navikava na stalnu stimulaciju, dok aktivnosti poput čitanja i klasičnog učenja zahtijevaju više truda i strpljenja.

„Kod svakog novog sadržaja mozak luči određenu količinu dopamina i on to prepoznaje kao neku vrstu nagrade. Mozak to doživljava kao nagradu gdje nije uložen nikakav trud. I onda nastane problem kod klasičnog učenja, nekog čitanja. Za takve aktivnosti djeca moraju uložiti puno više truda da bi došla do te nagrade i zbog toga za takve aktivnosti današnja djeca često nemaju strpljenja i doživljavaju ih kao jako dosadne“, istaknula je Skukan te dodala kako upravo zbog toga učitelji moraju prilagođavati način rada i češće mijenjati aktivnosti kako bi zadržali pažnju učenika.

Zabrana nije dovoljna

„Dijete mlađe od 13 godina nije ni kognitivno ni emocionalno zrelo za sve opasnosti i rizike koji ga čekaju u online svijetu“, kazala je Skukan koja smatra kako ključ ne leži samo u zabrani, već u prevenciji i edukaciji, ne samo djece, već i roditelja.

U III. osnovnoj školi Bjelovar provodi se i program „Alati za moderno doba“, koji su razvili stručnjaci s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a kroz koji se djecu nastoji osnažiti za snalaženje u online svijetu.

„To je jedan od pravaca kojim trebamo ići u školi, provoditi takve evaluirane programe i osnažiti djecu za nošenje sa svim što ih čeka u online svijetu. To je neizbježno“, navela je Skukan.

Roditelji moraju postaviti granice

Posebno važnu ulogu u svemu tome imaju roditelji. Psihologinja smatra da najmlađoj djeci mobitel uopće ne bi trebao biti dio svakodnevice.

„Roditelji mlađe djece uopće ne bi trebali davati svojoj djeci mobitel u ruke. U današnje vrijeme, kada toliko govorimo o rizicima i utjecaju mobitela na razvoj dječjeg mozga, doista se pitam zašto roditelji djece koja imaju godinu, dvije ili tri daju mobitel u ruke“, kazala je Skukan.

Kod starije djece, smatra, tehnologiju nije moguće izbaciti iz života, ali je potrebno ograničiti vrijeme pred ekranima, osobito tijekom noći.

Uz postavljanje granica, roditelji bi trebali razgovarati s djecom, provoditi vrijeme s njima i ponuditi im druge aktivnosti.

„Ne smijemo zaboraviti kako djeca uče od roditelja. Ako i mi sami imamo stalno mobitel u ruci, to zasigurno nije dobro i teško onda možemo kontrolirati i zabraniti to djeci“, upozorila je Skukan te pozvala sve roditelje da se ne ustručavaju tražiti pomoć stručnjaka.

Iskustvo iz škole, kazala je psihologinja, pokazuje i da djeca dobro reagiraju kada im se o ovoj temi pristupi otvoreno i argumentirano. U školi se s prevencijom kreće već od prvog razreda, a kroz 12 radionica programa „Alati za moderno doba“ učenici se, među ostalim, upoznaju i s vršnjačkim pritiskom na društvenim mrežama.

„Oni vrlo često misle da znaju sve o internetu, pogotovo o društvenim mrežama, i oni doista u nekim segmentima znaju puno više od nas. Ali kada s njima razgovaramo i argumentiramo naše stavove, zašto nešto nije dobro i zašto moraju paziti pri korištenju društvenih mreža, moje iskustvo je da vrlo dobro reagiraju“, zaključila je Skukan.