Sezona jabuka je brzo od očekivane rekordne skliznula u problematičnu

Berba jabuka u punom je jeku. Prognoze su još polovinom srpnja vrvjele optimizmom. Dok Europa bilježi najveći pad proizvodnje možda i u posljednjih deset godina, u Hrvatskoj je ova godina prema svim pokazateljima trebala biti odlična, ako ne i rekordna. Trebali smo proizvodnjom jabuka nadmašiti samodostatnost. No, kako je sunce jačalo, a kiša izostala tako je i optimizam usahnuo.

-Mislim da od tog očekivanog povećanja prinosa u odnosu na prošlu godinu od 30 posto neće biti ništa već da će biti pad od 30 do 40 posto jer smo svjedoci da jabuke koje i sada zriju opadaju – kaže Ivan Šima Branković iz slavonsko-brodske Kruševice, ponosan vlasnik najbolje jabuke Bjelovarskog sajma.

 

Od sjajne godine voćari su došli do problema ili kako kaže berečki voćar Momčilo Branković.

-A, što da kukamo kada je godina mogla biti i puno gora, moglo je biti da ne bude ništa. Puno je jabuka opalo od suše – odmahuje rukom taj voćar.

Puno je industrijske jabuke. Proizvođači sve teže prate klimatske promjene, pa čak i ako imaju i mreže i navodnjavanje. Na svojoj koži je to osjetio Ivan Hanžek iz Velike Ludine čije se jabuke prostiru na oko osam hektara.

-Prvo je bila ona jaka tuča u našem kraju. Imamo protugradnu zaštitu, mreže, ali to je bila tolika količina leda da se ne mnogim mjestima mreža raskopčala ili ju je led rastrgao i tu su jabuke nastradale – kaže.

Ono što nije oštetila tuča, je suša.

-Sama po sebi količina padalina nije bila toliki problem jer imamo navodnjavanje, ali problem su bile velike vrućine koje su dugo trajalee i izazvale toplinski stres – napominje Hanžek.

Hoće li se problemi preliti na plasman?

Vremenski uvjeti osjete se na prinosima, ali i izgledu voća. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota stoga apelira na trgovačke centre da imaju razumijevanja za ljepotu jabuka.

-Zbog vremenskih neprilika jedan dio jabuke će ostati sitniji iako dobre kvalitete, a one jabuke koje su trebale biti jako obojane, pogotovo sorte koje su u određenom vremenskom periodu trebale dobivati po noći nisku temperaturu, a po danu veću kako bi se obojale, neće biti toliko obojane, što jasno ne utječe na kvalitetu. Očekujemo da trgovački lanci imaju razumijevanja za komercijalnu kategorizaciju jabuka. To nije samo u Hrvatskoj, takva je situacija u cijeloj Europi – tumači Markota.

Kod plasmana će ulogu imati i činjenica koliko su sami voćari pregovarački snažni i hoće li se moći probiti na police. Ivan Šima Branković koji je član Proizvođačke organizacije Jabuka.hr vjeruje kako je njihova snaga u brojkama.

-Prošle godine smo činili oko 30 posto ukupnog tržišta jabuke u Hrvatskoj tako da zapravo nemamo problema s plasmanom jer osim što prodajemo konzumnu jabuku u svim trgovačkim lancima, prodajemo i sok i liker – ističe Branković.

Problema s plasmanom nema ni Momčilo Branković, ali prvenstveno zato što mu je voćnjak u kojem su jabuke na 0,80 hektara još mlad.

-Pošto je to mladi voćnjak, sam to plasiram na tržnicama, pa mi to ne stvara problem, nešto sitno tek preradim – kaže berečki voćar.

 

Hanžek s druge strane kaže kako mu je unatoč tome što je udružen u Domaće voće, plasman kao i ova godina – loš.

-Ne mogu pohvatati logiku iza toga. S jedne strane se tvrdi da u cijeloj Europi nedostaje kvalitetne jabuke, a opet prva i druga klasa koja je konzumna nema cijenu koja bi pratila te tvrdnje. Industrijska pogotovo ima jako lošu cijenu, navodno je ostalo puno jabuke od prošle godine po skladištima u Europi, tako da je i što se toga tiče jako loše – priča.

Prosječna otkupna cijena mu je oko 60 centi. Ulazni troškovi su pak narasli.

-Ulazni troškovi su jako puno narasli. Mislim, svi vidimo kako se kreću cijene goriva, sredstva za zaštitu, gnojidba sve je raslo. Ljudima moraju rasti i plaće. Sve je otišlo gore, samo otkupna cijena nije – smije se Hanžek.

No, nastave li troškovi rasti za vrijeme berbe, to bi se moglo promijeniti.

-Plavi dizel je u odnosu na prošlu godinu duplo skuplji i teško je očekivati da se to neće u konačnici preliti i na zahtjeve proizvođača prema otkupljivačima ili trgovcima da se ti troškovi na neki način kompenziraju – kaže Markota.

Situacija bi se mogla preliti i na potrošače i njihove džepove.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Foto: ilustracija Canva