Hrvatski učenici sve lošiji u čitanju i matematici: Ministar otkrio što slijedi

Pad rezultata učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti pokazuje da su potrebne promjene u obrazovnom sustavu, smatra ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Ipak, ističe kako Hrvatska u međunarodnim testiranjima uglavnom zadržava svoju poziciju u odnosu na prosjek nekih drugih zemalja, iako je broj osvojenih bodova niži.

– U svijetu generalno bilježimo pad rezultata na testiranjima, no mi smo u principu na rang-listama, svoja mjesta više-manje zadržali. Tu govorimo o prosjeku gledajući zemlje članice Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. U broju bodova smo loši, no i dosta drugih zemalja ima jednak takav trend, rekao je Fuchs.

Prema njegovim riječima, rezultate nije moguće jednostavno interpretirati, već ih treba analizirati segment po segment i uspoređivati s različitim trendovima.

Kao jedan od razloga pada rezultata ministar je izdvojio promjene u načinu na koji djeca uče, posebno nakon pandemije COVID-a, kada se obrazovanje još više usmjerilo prema korištenju ekrana.

– Pad čitalačke pismenosti, pad matematičke pismenosti prisutan je gotovo svugdje. Trend se pojavio u vrijeme i nakon pandemije, kada se cijela priča orijentirala puno više prema upotrebi ekrana nego izravnog učenja, kazao je ministar.

Fuchs smatra da učenici trebaju više izravnog rada, čitanja, razumijevanja i interpretacije sadržaja, umjesto da informacije preuzimaju s ekrana.

Cjelodnevna škola kao dio rješenja

Govoreći o Hrvatskoj, Fuchs je istaknuo problem manjeg broja sati nastave u usporedbi s drugim zemljama. Upravo je to, kaže, jedan od razloga zbog kojih je osmišljen koncept cjelodnevne škole.

– Nije isto manji broj sati i veći broj sati, poručio je Fuchs, dodajući kako se kroz koncept cjelodnevne škole želi povećati satnica, posebno u pojedinim predmetima.

Istaknuo je da hrvatski učenici, unatoč padu rezultata i dalje postižu dobre rezultate u usporedbi s drugim zemljama.

– Reći ću da su naši učenici još jako dobri u odnosu na druge. Oni imaju značajno više sati, a pali su jednako tako, rekao je.

Dodao je kako je potrebno povećati obuhvat djece u učionicama i školama, a kao jednu od mogućih tema za daljnju analizu spomenuo je i uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja.

‘Nije tako jednostavno’

Na pitanje o preporukama za uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog školovanja i mogućim promjenama kurikuluma, Fuchs je naglasio da se takve promjene ne mogu donositi bez šire analize.

– Taj proces nije tako jednostavan. U obzir moramo uzeti kurikulum, prostor, struku, obuhvatiti apsolutno sve čimbenike, kazao je.

Ministar je pritom ponovno istaknuo da je upravo uočeni manjak broja sati jedan od razloga zbog kojih je koncipirana cjelodnevna škola.

Osvrnuo se i na trajanje školskih praznika. Prema njegovim riječima, hrvatska djeca imaju duge ljetnim praznicima u odnosu na učenike iz drugih europskih zemalja. Fuchs smatra da ni pomicanje početka školske godine samo po sebi ne predstavlja rješenje.

Zaključno je poručio da rezultati međunarodnih testiranja, zajedno s nacionalnim ispitima koje Hrvatska provodi, daju složeniju sliku obrazovnog sustava.

– Ako obuhvatite sve skupa u jednu ozbiljnu analizu, s naglaskom na rezultate naših nacionalnih ispita koje provodimo, onda je slika puno složenija i rješenja trebaju biti puno bolja, zaključio je Fuchs.