Suha usta nisu uvijek samo žeđ: Evo što vam tijelo može poručivati

Osjećaj suhih usta mnogi će najprije povezati s manjkom tekućine, no ako se neugoda ponavlja ili traje dulje vrijeme, uzrok može biti nešto sasvim drugo. Suhoća usta, poznata i kao kserostomija, nastaje kada se u ustima proizvodi premalo sline, a osim neugode može utjecati i na zdravlje zubi, desni i cijele usne šupljine.

Povremena suhoća usta najčešće nije razlog za zabrinutost. Može se pojaviti nakon fizičke aktivnosti, zbog nedovoljnog unosa tekućine, tijekom stresnih situacija ili nakon spavanja. Međutim, učestala suhoća koja ne prolazi unatoč dovoljnom unosu vode zaslužuje pažnju.

Jedan od uzroka

Brojni lijekovi mogu smanjiti proizvodnju sline. Suha usta mogu se pojaviti, primjerice, uz pojedine lijekove za alergije, depresiju, visoki krvni tlak, bolove ili druge kronične tegobe.

Ako je suhoća usta počela nakon uvođenja novog lijeka ili promjene terapije, korisno je o tome razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom. Terapiju ne treba samostalno prekidati ili mijenjati.

Dehidracija je jedan od mogućih uzroka, ali nije jedini. Suha usta mogu se javiti i zbog disanja na usta, začepljenog nosa, hrkanja ili spavanja otvorenih usta. Alkohol i pušenje također mogu dodatno isušivati usnu šupljinu. Stres i tjeskoba mogu privremeno utjecati na količinu sline, pa se osjećaj suhih usta može pojaviti u situacijama pojačane nervoze.

Znak zdravstvenog problema

Ako suha usta traju tjednima i pojavljuju se bez jasnog razloga, potrebno je obratiti pažnju i na druge simptome. Dugotrajna suhoća može pratiti neka zdravstvena stanja, među kojima su šećerna bolest i određene autoimune bolesti koje mogu zahvatiti žlijezde slinovnice.

Posebno je važno obratiti pažnju na istodobnu pojačanu žeđ i učestalo mokrenje, neobjašnjiv umor, suhe oči, poteškoće s gutanjem ili govorom te učestale infekcije usne šupljine. To ne znači da suha usta automatski ukazuju na bolest, ali kombinacija više simptoma razlog je za razgovor s liječnikom.

Utjecaj na zube 

Slina ima važnu zaštitnu ulogu. Ona pomaže ispirati ostatke hrane, neutralizirati kiseline i štititi zube od nastanka karijesa. Kada je sline premalo, povećava se rizik od karijesa, problema s desnima i infekcija u ustima. Kod osoba koje imaju dugotrajnu suhoću mogu se pojaviti i peckanje u ustima, promjene okusa, neugodan zadah, ispucale usnice ili poteškoće pri žvakanju i gutanju.

Kada je vrijeme za liječnika?

Ako se suha usta pojavljuju samo povremeno i brzo nestanu nakon uzimanja tekućine, najčešće nema razloga za zabrinutost. No ako problem traje dulje, često se ponavlja ili ometa svakodnevni život, dobro je potražiti savjet liječnika ili stomatologa.

Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz suhu usnu šupljinu javljaju i drugi neuobičajeni simptomi. Liječnik može procijeniti moguće uzroke, pregledati terapiju koju osoba uzima te prema potrebi preporučiti dodatne pretrage.

Do tada može pomoći redovito uzimanje vode, izbjegavanje prekomjernog alkohola i duhanskih proizvoda, dobra oralna higijena te žvakanje žvakaće gume bez šećera, koja može potaknuti stvaranje sline.