Obvezan esej o lektiri ili ne, pitanje je sad. Trebaju li učenici imati izbor?

“Ilijada”, “Hamlet”, “Alkar”, “Povratak Filipa Latinovicza”, “Dundo Maroje”, “Zločin i kazna”, “U potrazi za izgubljenim vremenom”. Popis je to školske lektire. Neke smo gutali, neke su učeničkim glavama uzrokovale noćne more, a upravo je lektira izazvala pravu buru. Prođe li prijedlog Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja maturanti će iduće školske godine na maturi iz hrvatskog jezika moći birati između interpretacijskog eseja o lektirnom djelu i raspravljačkog na temu iz suvremenog života, od ekologije i društvenih mreža do odijevanja. Iz Centra poručuju kako će učenici na taj način moći pokazati sposobnost argumentiranja i razmišljanja na temu s kojom se mogu poistovjetiti, a protivnici koji su u peticiji u samo nekoliko dana prikupili oko 1.500 potpisa tvrde kako će ukidanje obveznog eseja o lektirnom djelu biti “zadnji čavao u lijes srednjoškolskog čitanja”. Bjelovarski gimnazijalci nemaju ništa protiv izbora i raspravljačkog eseja.

-Mislim da je lakše pisati esej o nekoj temi nego pročitati knjigu. Iskreno, to je bolje jer ne voli svatko čitati i lektiru neku ‘skužiš’, neku ne. Teži je esej o lektirnom djelu jer imamo puno lektira – kažu nam Matej i Klara.

No, profesorica Romana Žukina koja hrvatski jezik i književnost predaje 31 godinu od čega 26 u Gimnaziji Daruvar upozorava kako bi oni koji misle da je raspravljački esej lakši put mogli ostati neugodno iznenađeni.

-Oni koji čitaju bolje i pišu. Raspravljački esej je teško napisati jer morate imati vrlo razvijeno kritičko mišljenje koje se razvija upravo čitanjem – ističe.

Čitanje je u padu

Činjenica je da se čita sve manje, ali je isto tako činjenica da se srednjoškolcima kroz kurikulum to i omogućilo.

-Mi smo im dali u program pet obveznih cjelovitih književnih djela godišnje od čega su dva pjesnika ili jedan dramski autor što oni spretniji pročitaju za jedno popodne. Mi smo im već legitimno omogućili manje čitanja – kaže Žukina koja smatra kako smo prerano popustili pred pojednostavljivanjem čitanja.

U čemu je onda problem s lektirom? Zašto je ona bauk? Je li bauk?

-Treba pametno čitati, ne žuriti previše i probati što više toga razumjeti. Knjiga ako je predugačka je dosadna ili su u lektirnim knjigama teme koje su potpuno odvojene od nas i ovog stoljeća – kažu Gabrijel i Marta.

Lektire koje su učenici s kojima smo razgovarali izdvojili kao zanimljive su “Lovac u žitu” i “Životinjska farma”, dok za “Posljednje Stipančiće”, “Prijana Lovru” i “Patnje mladog Werthera” ne bi dali prolaznu ocjenu. Smatraju kako popis lektire treba osuvremeniti, ali se slažu kako u školskom programu trebaju biti i neka važna djela koja im se ne sviđaju. Učenicima se dakle često teško poistovjetiti, a općenito čitaju sve manje. Hoće li ih mogućnost izbjegavanja eseja o lektiri onda dodatno odvratiti od knjige?

-Ne, svejedno ne čitaju ni sada tako da se nema što smanjiti – iskrena je bjelovarska gimnazijalka Marta koja, kaže, voli čitati, ali ne lektiru.

No, posljedice manje čitanja već se vide. Učenici sve teže razumijevaju tekstove, ali i zbog društvenih mreža i Instaengleskog sve lošije govore hrvatski jezik. Ne čudi onda da je lani prosječna ocjena eseja iz hrvatskog jezika na maturi bila skromnih 2,7. Na profesorima je, kaže Žukina, da učenicima objasne važnost čitanja, ali to ne smije pasti samo na njihova leđa jer mladi uče iz primjera, pa ako ne čitaju odrasli neće ni oni. Razlog zbog kojeg bismo se trebali češće družiti s knjigom najbolje dočarava citat Harper Lee: “Knjiga za čitanje nije ona koja misli za tebe već ona koja te natjera na mišljenje”.

Matura ove školske godine

Ostaje pitanje hoće li pokrenuta rasprava potaknuti na razmišljanje o pristupu čitanju. Odluka o eseju za sljedeću školsku godinu tek treba biti donesena, a na maturi ove školske godine interpretacijski esej o lektirnom djelu je obvezan. Na popisu djela su “Život je san”, “Patnje mladog Werthera”, “Gospoda Glembajevi”, “Kiklop”, “Posljednji Stipančići” i izbor iz poezije Francesca Petrarce.

Naslovna fotografija: ilustracija Canva