Pomaže li odvlaživač zraka ili samo troši struju? Evo kada se isplati, a kada ne rješava problem

Pomaže li odvlaživač zraka ili samo troši struju? Evo kada se isplati, a kada ne rješava problem

S dolaskom hladnijih dana mnogi se suočavaju s istim problemom – zamagljenim prozorima, vlažnim zidovima, rubljem koje se suši danima i neugodnim mirisom ustajalosti u stanu. Posebno je to izraženo u prostorijama u kojima se slabije provjetrava, u stanovima koji se griju nedovoljno ili u kućama s lošijom izolacijom.

Jedno od rješenja koje se sve češće spominje jest odvlaživač zraka. Ovi uređaji izvlače višak vlage iz prostorije i mogu pomoći u stvaranju ugodnijih uvjeta za boravak. No, vrijedi li ga kupiti ili je riječ o još jednom kućanskom uređaju koji troši struju, a ne rješava pravi uzrok problema?

Kada odvlaživač zraka zaista pomaže?

Odvlaživač može biti koristan kada se u prostoriji nakuplja previše vlage, primjerice zbog sušenja rublja u zatvorenom prostoru, kuhanja, tuširanja ili slabijeg provjetravanja. U takvim situacijama uređaj može smanjiti količinu vlage u zraku i pomoći da se ona manje kondenzira na hladnim površinama, poput prozora i vanjskih zidova.

Problem s vlagom čest je upravo u jesen i zimi. Prozori su hladniji, dani su kraći, manje se provjetrava, a rublje se zbog kiše i niskih temperatura češće suši u zatvorenom prostoru. Sve to može povećati količinu vlage u stanu.

Ako se na prozorima redovito skupljaju kapljice vode, prostorija ima ustajao miris ili se vlaga zadržava nakon tuširanja i sušenja rublja, odvlaživač bi mogao biti od pomoći.

Ipak, važno je znati da uređaj ne može riješiti baš svaki problem s vlagom.

Kolika bi trebala biti vlažnost zraka u stanu?

Za većinu stambenih prostora kao praktičan cilj često se preporučuje relativna vlažnost zraka između 40 i 60 posto. Ako se ona dulje zadržava na visokim vrijednostima, povećava se mogućnost kondenzacije i stvaranja uvjeta pogodnih za razvoj plijesni, osobito na hladnim zidovima i u kutovima prostorija.

Zato prije kupnje odvlaživača može biti korisno nabaviti higrometar, jednostavan uređaj koji mjeri temperaturu i relativnu vlažnost zraka.

Ako mjerenja pokazuju da je vlaga često iznad 60 posto, osobito tijekom hladnijih mjeseci, vrijedi istražiti uzrok. Ponekad će biti dovoljno češće i pravilnije provjetravati, bolje koristiti ventilaciju u kupaonici i kuhinji ili drukčije organizirati sušenje rublja. U drugim slučajevima odvlaživač može biti koristan dodatak.

Koliko struje troši odvlaživač?

Potrošnja ovisi o modelu, snazi uređaja, količini vlage u prostoriji i vremenu rada. Zbog toga nije moguće dati jednu cijenu koja vrijedi za sve uređaje i kućanstva.

Primjerice, ako odvlaživač tijekom rada troši 300 W, odnosno 0,3 kW, i radi osam sati dnevno, potrošit će približno 2,4 kWh dnevno. Za 30 dana takvog rada to je oko 72 kWh.

Koliko će to stajati, ovisi o cijeni električne energije koju kućanstvo plaća. Uz to, mnogi uređaji imaju higrostat, odnosno mogućnost podešavanja željene vlažnosti, pa se mogu automatski isključiti kada se postigne zadana vrijednost. U praksi zato ne moraju neprekidno raditi punom snagom.

Prilikom kupnje dobro je provjeriti potrošnju uređaja, kapacitet odvlaživanja i veličinu prostorije za koju je namijenjen. Veći kapacitet nije nužno bolji izbor za svako kućanstvo, a jeftiniji uređaj možda neće biti dovoljan za izrazito vlažan ili velik prostor.

Kada odvlaživač neće riješiti problem?

Ovdje je najvažnije razlikovati višak vlage u zraku od vlage koja dolazi iz same građevine.

Ako voda prodire kroz krov, fasadu, temelje ili oštećene cijevi, odvlaživač može privremeno smanjiti vlažnost zraka, ali neće ukloniti uzrok problema. Isto vrijedi i za vlagu koja se pojavljuje zbog ozbiljnih toplinskih mostova, odnosno dijelova konstrukcije koji se brže hlade od ostatka zida.

Ako se boja ljušti, žbuka odvaja od zida, pojavljuju se veće vlažne mrlje ili se plijesan stalno vraća na istom mjestu unatoč provjetravanju i odvlaživanju, potrebno je utvrditi što se događa sa zidom ili instalacijama.

U takvim slučajevima kupnja uređaja može donijeti privremeno olakšanje, ali bez sanacije uzroka problem će se vjerojatno nastaviti.

Što još možete učiniti da smanjite vlagu?

Prije nego što posegnete za uređajem, vrijedi pokušati s nekoliko jednostavnih navika:

Kratko i intenzivno provjetravajte. Umjesto dugotrajnog držanja prozora odškrinutima, nekoliko minuta širom otvorite prozore, prilagođavajući provjetravanje vremenskim uvjetima.

Koristite ventilaciju u kupaonici i kuhinji. Uključite napu tijekom kuhanja, a nakon tuširanja osigurajte da se para izbaci iz prostorije.

Ne sušite rublje bez provjetravanja. Ako ga morate sušiti u stanu, nastojte smanjiti nakupljanje vlage i po potrebi koristite odvlaživač.

Održavajte ravnomjernu temperaturu. Hladne prostorije i zidovi povećavaju mogućnost kondenzacije.

Pratite gdje se vlaga pojavljuje. Ako se stalno vraća na istom mjestu, nemojte se oslanjati samo na brisanje ili uređaj, već pokušajte utvrditi uzrok.

Važno je i ne prekrivati namještajem potpuno hladne vanjske zidove jer slabije strujanje zraka iza ormara može pogodovati kondenzaciji i razvoju plijesni.

Isplati li se kupiti odvlaživač?

Odvlaživač zraka može biti koristan uređaj za kućanstva koja se redovito bore s povišenom vlagom, osobito tijekom jeseni i zime. Može pomoći kod kondenzacije, sušenja rublja i održavanja ugodnije vlažnosti zraka, ali nije univerzalno rješenje za vlažne zidove.

Najbolje ga je promatrati kao pomoć u kontroli vlage, a ne kao zamjenu za provjetravanje, odgovarajuće grijanje ili popravak građevinskih nedostataka.

Ako se vlaga i plijesan stalno vraćaju, prvi korak nije nužno kupnja novog uređaja, nego otkrivanje razloga zbog kojeg se problem uopće pojavljuje.