I Ferrero i Loacker stali s otkupom: Poremećaj na tržištu kakav ne pamte ni oni najiskusniji šokirao naše proizvođače

Iza proizvođača lješnjaka je izazovna sezona. Smrdljivi martini su dijelu lješnjakara posisali i do trideset posto uroda, a suša i visoke ljetne temperature lijesci uzrokovale stres. Je li ljeto ostavilo posljedice na prinos i kvalitetu, zna upravitelj zadruge Naš lješnjak Tomislav Haršanji.

-Mislim da se neće toliko odraziti ni na prinos ni na kvalitetu ove godine, svi pokazatelji od kolega koji dovoze lješnjak u zadrugu pokazuju da količine nisu ugrožene i da je kvaliteta zadovoljavajuća – kaže.

Ono što je daleko od zadovoljavajućeg je cijena. Nakon što je prošle godine lješnjaka bilo praktički nikada manje, a cijena bila nikada veća i dosezala i do pet eura, ove godine se cijena strmoglavila na standardno nisku razinu od otprilike dva eura. I ta dva eura za prvu klasu jedva da pokriju trošak proizvodnje, a kod nižih cijena za lošije klase čak ni to, upozorava Nataša Pustički koja sa suprugom Tomislavom u Orahovici lješnjake uzgaja na površini od sedam hektara.

-Taj proizvođač stvarno od toga ne može preživjeti. Cijene su abnormalno visoke, od zaštite, gnojiva, gorivo nam je poskupjelo više od sto posto. Teško je izdržati proizvodnu sezonu. Mi sada trebamo ponovno bacati gnojivo, a ja se pitam od čega će ljudi uopće ući u proizvodnu sezonu nagodinu – upozorava Pustički.

Neviđeni poremećaji na tržištu

Još veći problem je uzrok niskih cijena, zastoj na tržištu kakav ne pamte ni najiskusniji lješnjakari.

-Dogodio se kolaps na tržištu. Svjetski otkup je stao, svi najveći kupci uključujući Ferrero i Loacker su jednostavno stali s otkupom – navodi Haršanji.

O tome što je uzrok prekida otkupa ne želi nagađati, ali najvažnije je da je nakon početne neizvjesnosti otkup lješnjaka dogovoren.

-Ako je cijena loša, loša je, ali ako ti nitko nije otkupio lješnjak i nemaš mogućnost ga plasirati, onda je to tek poraz. Tako da je ovo, sportskim rječnikom ispričano, u prvom poluvremenu smo izgubili 7-0, ali evo, idemo u drugom poluvremenu, ja bih rekao zadržati čast i obraz i pokušati zaštititi proizvođače od, što kažem, apsolutnog poraza, a po meni jedini najgori poraz koji proizvođač može doživjeti je da jednostavno ne uspije uopće plasirati lješnjak – ističe.

Pitanje koje se nameće je što napraviti – prodati sada ili čekati eventualnu bolju cijenu? To ni čarobna kugla ne bi mogla sa stopostotnom sigurnošću reći pogotovo jer na turskom tržištu postoje velike količine lješnjaka.

-Što će se tu dogoditi u sljedećih mjesec, dva stvarno ne znam. Hoće li cijena narasti? Možda hoće. Hoće li cijena pasti? Možda hoće, ja stvarno ne znam – napominje Haršanji.

 

No, zadruga je pronašla u ovom trenutku optimalno rješenje s prosječnom cijenom kroz cijelu sezonu.

-Svima bi bilo najbolje, kažeš Tomi, cijena za lješnjak je dva eura i sad tko god potpiše zna da je to dva eura. Mi trenutno ne možemo garantirati ni dva eura, ni jedan euro, ni pet eura, nego je cijena prema potpisanim ugovorima. Trenutno smo potpisali prvi ugovor, tih će ugovora biti više, tako da će svi oni koji predaju lješnjak u zadrugu biti isplaćeni po prosječnoj prodajnoj cijeni. Tako da smo taj rizik ‘kada prodati, u kojem trenutku, po kojoj cijeni, jesam li sad na dobrom ili na lošem ugovoru’, podijelili između svih onih koji sudjeluju u plasmanu i zapravo svima omogućili, ja bih rekao nekakav ekonomski rječnikom, fondovski pristup, nemaš možda ni veliki dobitak, ali apsolutno nemaš ni problem ili strah od velikog gubitka – ističe upravitelj Našeg lješnjaka.

Apel proizvođača

Obitelj Pustički koja se uzgojem bavi od 2015., dio lješnjaka plasira i na malo, izravno kupcima i tu su već stekli prepoznatljivost.

-Mi kao gospodarstvo smo uložili dodatna sredstva u certifikaciju našeg proizvoda, nositelji smo oznake Dokazana kvaliteta Hrvatska, odlazimo na sajmove, prodajemo na kućnom pragu, tržnici, imamo ljude koji nas već zovu jer znaju da je naš lješnjak kvalitetan – kaže.

Nije to lako, ali ustrajni su u tome da zadrže i takav način plasmana jer je pogotovo u vrijeme nestabilnosti na tržištu važno imati različite kanale prodaje. No, Nataša Pustički ima i apel na proizvođače, da ne spuštaju cijenu na osam eura za kilogram jezgre lješnjaka jer time, ističe, uništavaju sebe.

-Imamo vrhunski, zdrav, čist proizvod. Imamo zlato u rukama, ali ono vrijedi samo onoliko koliko cijenimo sami sebe, a spuštanjem cijene nećemo spasiti sezonu nego ćemo potpisati kapitulaciju i za sljedeću godinu. Budimo gospoda, držimo cijenu jer naš znoj nema diskont – poručuje Pustički.

Građane se poziva da prednost daju domaćem lješnjaku.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija