
Partnerica bez vjenčanog lista i djeca iz prvog braka. Tko dobiva kuću?
Izvanbračni drug po Zakonu o nasljeđivanju nasljeđuje umrloga jednako kao bračni drug, ako je njihova zajednica trajala dulje vrijeme i prestala tek ostaviteljevom smrću.
Godinama su živjeli zajedno u njegovoj kući, ali bez vjenčanja. Kad je umro, njegova djeca iz prvog braka bila su uvjerena da partnerici ne pripada ništa. Nije bila supruga, pa ne može biti ni nasljednica, mislili su.
Prema članku 8., izvanbračni drug u nasljeđivanju ima ista prava kao bračni. Zato nasljeđuje zajedno s djecom, prije svih ostalih.
Prema članku 9., djeca i bračni drug nasljeđuju na jednake dijelove. Ako su iza pokojnika ostala dva djeteta i izvanbračna partnerica, svako od njih troje nasljeđuje trećinu.
Ako djece nema, partner nasljeđuje zajedno s pokojnikovim roditeljima. Roditelji tada dobivaju polovicu, a partner drugu polovicu. Ako roditelji više nisu živi, dio roditelja nasljeđuju njihovi potomci, pokojnikova braća i sestre. Tek kad ni njih nema, partner nasljeđuje sve.
Zakon ipak ne priznaje svaku vezu. Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca. Mora trajati dulje vrijeme i prestati ostaviteljevom smrću, a moraju biti ispunjeni uvjeti pod kojima bi se njih dvoje mogli i vjenčati. Primjerice, partner koji je i dalje bio u braku s nekim drugim ne može naslijediti kao izvanbračni drug.
Zakon govori samo o duljem vremenu, a ne o broju godina.
Pravo nestaje i kad se par razišao. Prema članku 25., izvanbračni drug nema pravo na nasljedstvo ako je zajednica života s ostaviteljem trajno prestala.
Slično vrijedi i za vjenčane. Bračni drug gubi pravo ako je zajednica trajno prestala njegovom krivnjom ili sporazumno, ili ako je pokojnik pokrenuo razvod, a kasnije se pokaže da je za to imao razloga.
Partnerica s početka priče zato nasljeđuje jednako kao svako od djece. Vjenčani list nije uvjet za nasljedstvo. Presudno je je li zajednica trajala do ostaviteljeve smrti.
Foto: sabinevanerp / Pixabay