Potpuni lockdown društvenih mreža za djecu: Počinje u Australiji, hoće li i Hrvatska morati učiniti isto?

Bijeg od stvarnosti u digitalni svijet uskoro će postati utopija, barem u Australiji jer od 10. prosinca platforme moraju blokirati pristup svim korisnicima mlađima od 16 godina. Od Mete i Tiktoka, do Snapchata i Youtuba, svi imaju zadatak ponuditi izbor svojim korisnicima- ili trajno brisanje računa ili zamrzavanje do 16. rođendana. Da bi ovaj prijelaz na život bez društvenih mreža djeci bio što lakši, roditeljske udruge mole roditelje da djeci pruže psihološku podršku.

 

Europa još neodlučna, izvješće EP-a blaže od australskih mjera

Europski parlament također razmatra uvođenje ove stroge mjere. Izvješće danske zastupnice Christel Shaldemose predlaže minimalnu dobnu granicu od 16 godina za pristup društvenim mrežama, a maloljetnicima od 13 do 16 godina, pristup bi se mogao osigurati uz pristanak roditelja. Međutim, djeca su veoma lukava kada nešto istinski žele, a pogotovo izbjeći pravila. Europska komisija takvim pitanjima još nije doskočila.

-Postoji ideja da se svi koji žele koristiti društvene mreže moraju fizički i osobno prijaviti, a kasnije putem šifra koje zaprime pristupiti platformi. No, ovo je samo ideja budući da govorimo o izvješću koje se razmatra, a ne o službenom dokumentu – ističe europarlamentarka Biljana Borzan.

No, potpuna zabrana nikada nije efikasna, stoga se zalaže za dodatnu edukaciju djece koju kroz obitelj i obrazovanje treba usmjeravati na kritičko promišljanje.

-Radila sam istraživanje koje se bavi ovom temom i naišla na zaista alarmantni podatak, samo 20% roditelja koristi roditeljske zaštite jer internet nije bio u tolikoj mjeri dio njihovog odrastanja pa nisu ni svjesni opasnosti-zabrinuto napominje Borzan. Osim što treba educirati djecu, trebalo bi i roditelje s obzirom da je dom polazišna točka edukacije o internetu i opasnostima.

Foto: Facebook profil

 

Sigurnost počinje kod kuće

Osim što djeca naivno i euforično pristupaju mrežama, ni roditelji ne shvaćaju ozbiljnost problema. Organizacija Child Rescue Coalition poručuje da digitalna sigurnost nije jednokratni razgovor, već stalni proces. U prijevodu, djeca trebaju roditelje koji su uključeni i spremni razgovarati o teškim temama.

Ponukani ovim zapanjujućim podacima, odlučili smo provjeriti stanje u našoj zemlji. Podaci istraživanja Centra za sigurni internet su frapantni: činjenica da 13% osnovnoškolaca provodi više od 7 sati dnevno na internetu je teško zamisliva. Ili primjerice, svaki treći učenik doživljava nasilje, a svaki četvrti priznaje da je nasilnik. Možda najzabrinjavajući podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom, a svako treće dijete u osmom razredu prima seksualne poruke od osobe koju poznaje.

Provjerili smo i kakvo je stanje s osnovnoškolcima u Bjelovaru.

Marko Rukavina i Fabijan Zeman pohađaju sedmi i šesti razred-u razdoblju su predadolescencije i njihov je mozak još u razvoju. Ova dva dječaka, na ugodno iznenađenje, podsjećaju na nekadašnje generacije djece kojima društvene mreže nisu bile glavna životna okupacija. Prve mobitele dobili su u gotovo istoj dobi (7 i 8 godina) te iz istog razloga: komunikacija s roditeljima. Društvene je mreže Marko otvorio sada s 13 godina dok je Fabijan u trenutku dobivanja mobitela otvorio profil na Viberu.

-Od društvenih mreža koristim Snapchat i Instagram, Tiktok ne želim ni instalirati, a na nasilan sadržaj nisam nailazio. Kada bi slučajno naišao, razgovarao bih s roditeljima, prijateljima, profesorima ili policijom-mudro kaže Marko.

Fabijan koristi Viber, Youtube, Snapchat i Whatsapp. Također, nije naišao na nasilan sadržaj.

-Kad bih naišao na nasilje, razgovarao bih s roditeljima i odmah prijavio sadržaj u aplikaciji da je uznemirujuć-pomalo odraslim tonom navodi Fabijan.

Teme koje ovi dječaci najviše pretražuju tiču se kuhanja, sporta, škole, elektronike.

Što oni misle, treba li zabraniti društvene mreže?

-Treba jer su društvene mreže primjerenije za djecu u srednjoj školi-navodi Marko. Fabijan pak kaže da društvene mreže ne bi trebalo skroz zabraniti, ali treba kontrolirati opasne izazove na aplikacijama i nametnuta mišljenja interesnih skupina koje to mogu upotrijebiti u vlastitu korist.

A što kaže struka?

Centar za sigurniji internet nacionalna je organizacija koja nudi pomoć djeci, mladima, njihovim roditeljima, nastavnicima te državnim institucijama u vezi zlostavljanja na internetu. Razgovarali smo s djelatnicom Centra Ljiljanom Čulić o gorućoj temi društvenih mreža i nasilja na istima.

-Podržavamo prijedlog da se ograniči korištenje drušvenih mreža za djecu mlađu od 13 pa čak i 15 godina, Australija nam je dobar primjer. Cilj nam je zaštititi djecu, a društvene mreže su nesiguran prostor za nas odrasle, a kamoli ne za našu djecu-zabrinuto poručuje Čulić.

Najrizičnija skupina su adolescenti i djeca mlađe životne dobi. Iz iskustva znaju, kaže Čulić, da djeca i od 5, 6 godina imaju Tiktok i Snapchat profile. S jedne strane, Centar je zabrinut zbog povećanog broja telefonskih poziva; u ovoj godini bilo ih je 1000; s druge strane, drago im je što su ih djeca prepoznala kao osobe od povjerenja.

No, poražavajuć je podaatak da 70% roditelja ne bi učinilo apsolutno ništa da saznaju da im dijete ima online poteškoće; ne zbog nemarnosti koliko zbog nesvjesnosti bespuća interneta. Najveću prijetnju predstavljaju ozloglašeni Tiktok izazovi koji često dovode i do suicida. Nažalost, i u Hrvatskoj su zabilježeni slučajevi suicida među mladima zbog spomenutih izazova.

Ljiljana Čulić apelira na helpline liniju 0800 606 606 na kojoj mladi mogu dobiti pomoć i podršku ukoliko su žrtve prvenstveno elektroničkog, ali i bilo kojeg drugog oblika nasilja.

Poruka svih koji se bave tom temom zajednička je: Educirajmo se! Prvo mi odrasli, pa znanje dalje širiti na djecu i mlade. (Lea Berić)