Akademik Cvetić: Kad se usporedi s nekim bolestima iz prošlosti, koronavirus i nije tako strašan

BJELOVAR – U povodu Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja, u bjelovarskom Gradskom muzeju održano je predavanje akademika Željka Cvetića „Bolesti koje su mijenjale svijet“. Različite zarazne bolesti tijekom povijesti imale su dubok utjecaj na čovječanstvo. Njihova pojava uništila je i devastirala cijela područja, uzrokovala broj žrtava koji je osjetno nadrastao i one u ratovima, a nakon pojave takvih bolesti mijenjao se i tijek povijesti.

Najvažnije zarazne bolesti poznate su i zapisane u najranijim poznatim zapisima, od postanka svijeta bile su pratitelj ljudskoga roda, velik je njihov utjecaj na razvoj, patnju i smrt koju su tijekom stoljeća uzrokovale u ljudi. One su boginje, španjolska gripa, malarija, pjegavi tifu, rovovske groznice i rekurentne (povratne) groznice, kuga, tuberkuloza, lepra, sifilis i kolera. Vidljivo je da su kroz čitavu povijest zarazne bolesti imale znatan utjecaj na razvoj i prosperitet čovječanstva. Povijest ljudskog roda zabilježila je mnoge važne ratove i bitke, ali možda su se najveće bitke vodile, a mnoge se još vode, upravo protiv zaraznih bolesti.

– Deset vrlo zanimljivih, ali teških bolesti kroz povijest su mijenjale svijet i utjecale na ljudski rod. Kada se osvrnemo na koronavirus, vidimo da on, naspram nekih bolesti nekada, nije tako strašan. Predavanje je prilagođeno svima jer ne ulazi „preduboko“ u mikroorganizme ili parazite, pa je tema široko prihvaćena – rekao je akademik Cvetić.

Predavanje je pokrilo sve bolesti koje postoje od kada postoje i ljudi.

– Bolesti su postojala, iako je trebalo više stotina, tisućljeća godina da se utvrdi da određenu bolest uzrokuje virus, parazit ili bakterija. No, sigurno bolesti prate čovjeka od kada postoji ljudski rod – dodaje.

Zahvaljujući cjepivima, opasnost od bolesti postajala je sve manja pa se i ljudski vijek s vremenom produžio.

– Tada ljudi nisu shvaćali važnost cjepiva kao što i danas neki ne shvaćaju. Povijest se ponavlja, prije 200 godina događalo se sve ono što možemo vidjeti i danas, samo nije bilo medija i društvenih mreža kojima se priča toliko brzo širila – navodi Cvetić.

Zanimljivo predavanje je trajalo oko sat vremena, ali publika je sve budno pratila. Među publikom bili su učenici i nastavnici Medicinske škole Bjelovar te ravnateljica Biljana Balenović, ali i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Andrea Bengez.

– Često bolesti ostave traga ne samo na zdravlje i život stanovnika nego i društvene, ekonomske, ali i političke posljedice. I pandemija koronavirusa pokazala nam je važnost preventivnog djelovanja, a tako je bilo i kroz povijest – rekla je Bengez.

Sve zarazne bolesti nekada, danas su nezarazne bolesti, rekao je doc. dr. sc. Želimir Bertić, predstavnik Zavoda za javno zdravstvo BBŽ koji je otkrio i statističke podatke o zdravlju u Hrvatskoj i BBŽ.

– Smrtnih slučajeva koji se događaju od nezaraznih bolesti ima 70 posto. Prvi uzrok umiranja, ne samo u Hrvatskoj već i kod nas u BBŽ su cirkulacijske bolesti – srčani i moždani udar, a naša županija od cirkulacijskih bolesti ima najveću smrtnost. Na drugom mjestu su karcinomi ili novotvorevine, a naša županija je među županijama koja ima najmanju smrtnost od karcinoma. Na trećem mjestu je Covid-19, točnije unatrag dvije do tri godine kako se pojavio. Udio smrtnosti od Covida je 14 posto, a većina tih ljudi su starije životne dobi i imali su ranije cirkulacijske bolesti pa je taj postotak većinom išao u cirkulacijski sustav – rekao je Bertić.