Hrvatska ima najmanje privatnih kreveta u zdravstvu u EU, ali jedna investicija mijenja sve

Rasprava o privatnom zdravstvu u Hrvatskoj često djeluje kao da se vodi u vakuumu — bez podataka o tome kako taj omjer izgleda u ostatku Europe. Podaci koje smo prikupili iz višegodišnjih pregleda zdravstvenih sustava zemalja EU pokazuju jasan obrazac: privatni bolnički kapaciteti rastu u cijeloj Europi, a Hrvatska u tom segmentu zauzima posljednje mjesto, piše portal zdravljeija.hr.

Svaka četvrta bolnička postelja u EU privatna 

Prosječan udio privatnih bolničkih kreveta u promatranim europskim zemljama iznosi oko 28 posto. Iako postoje razlike u metodologijama. Drugi podatak do kojeg smo došli procjenjuje da samo privatni sektor s ciljem ostvarivanja dobiti upravlja s oko 23% do 24% svih bolničkih kreveta na kontinentu. Prema svim metodama Hrvatska se nalazi na samom dnu s tek dva posto privatnih bolničkih kreveta, dok javni sektor drži preostalih 98 posto kapaciteta.

Na vrhu ljestvice po udjelu privatnih bolničkih kreveta prednjači Belgija s 65 posto privatnih neprofitnih kreveta, a slijedi je Njemačka s 52 posto. U Njemačkoj pritom vrijedi razlikovati dvije vrste privatnog vlasništva: oko 30 posto kreveta drže veliki profitni lanci, poput grupacije Helios (u vlasništvu koncerna Fresenius) ili Asklepios, dok dodatnih 20 posto pripada privatnim neprofitnim organizacijama, uglavnom crkvenim ustanovama.

Francuska broji 37 posto privatnih kreveta, s dobro razvijenim segmentom privatnih klinika specijaliziranih za elektivne zahvate i porodništvo. Italija ide do 30 posto, koristeći model u kojemu država ugovorima prepušta dio bolničke skrbi privatnim pružateljima, ali pod strogom regulacijom i po fiksnim cijenama.

Austrija i Grčka smještene su između 27 i 35 posto, dok Švicarska – zemlja s jednim od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu – bilježi 40 posto privatnih kreveta.

U Nizozemskoj čak 95 posto kreveta formalno spada pod privatni sektor, no radi se isključivo o privatnim neprofitnim zakladama, a ne o profitnim korporacijama. Liječenje se financira iz obveznog privatnog osiguranja, ali zakon osiguravatelju nalaže prihvatiti svakog pacijenta bez obzira na zdravstveno stanje ili dob.

Hrvatska: na dnu, ali s naznakama promjene

Hrvatska, s modelom koji gotovo u potpunosti počiva na javnom vlasništvu i financiranju bolnica kroz HZZO, nalazi se na suprotnom kraju spektra. Zajedno sa Slovenijom, Litvom, Maltom, Danskom, Estonijom i Rumunjskom u skupini je zemalja u kojima je najmanje 90 posto bolničkih kreveta u javnom vlasništvu.

No određeni pomak ipak se naslućuje zahvaljujući snažnoj privatnoj inicijativi. Medikol Grupa u rujnu 2025. pokrenula je izgradnju Specijalnog onkološkog centra, na 55.000 četvornih metara u Zagrebu, s ukupnom vrijednošću ulaganja od 106 milijuna eura. Vlada Republike Hrvatske projektu je dodijelila status Strateškog investicijskog projekta jer predstavlja ključan iskorak u povećanju kapaciteta za liječenje onkoloških bolesnika. Po završetku, bit će to najveća privatna specijalna onkološka bolnica u regiji s više od 560 zaposlenih i ambicijom da postane regionalni centar izvrsnosti za onkologiju.

Ključna razlika između Hrvatske i nordijskih zemalja s usporedivo niskim udjelom privatnih kreveta – poput Danske (3 posto) – je u tome što Danska ima javni sustav koji godinama prednjači po učinkovitosti i dostupnosti skrbi, s visokim zdravstvenim rashodima po stanovniku. Hrvatska taj standard ne dostiže, a istovremeno ni privatnom sektoru dosad nije otvorila veći prostor da nadoknadi manjak kapaciteta.