‘Ako ne mogu postaviti ogradu i prskalice, kako će riješiti otpad u cijeloj Hrvatskoj?’ Udruga prozvala zagrebačku vlast

Udruga Ekologija gradova kritizirala je program „Od kante do energane”, koji su predstavili SDP i Možemo!, ocijenivši kako se gospodarenje otpadom ne može uspješno riješiti isključivanjem privatnog sektora, nego uspostavom učinkovitog sustava, transparentnosti i strožeg nadzora. Pritom su posebno prozvali zagrebačku vlast, tvrdeći da se njezina praksa ne podudara s najavljenim promjenama na nacionalnoj razini.

U objavi na društvenim mrežama ističu kako podržavaju veću odgovornost države u sanaciji, nadzoru i suzbijanju ekološkog kriminala, no ne smatraju da je javno vlasništvo samo po sebi jamstvo učinkovitosti.

„Otpad ne rješava ideologija, nego sustav koji radi i koji je pod nadzorom”, poručuju iz Udruge.

Javni ili privatni sektor?

Podsjetimo, SDP i Možemo! predstavili su program prema kojem bi se cjelokupno gospodarenje otpadom, od prikupljanja do energetske oporabe, vratilo u javni sektor. To bi značilo da bi sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja, centri za gospodarenje otpadom i energane bili isključivo u javnom vlasništvu.

U Udruzi Ekologija gradova smatraju da takav pristup ne rješava ključne probleme hrvatskog sustava. Kao primjer navode europske modele koji kombiniraju javna komunalna poduzeća, privatne operatere i javno-privatna partnerstva. Pritom javni sektor postavlja standarde i nadzire provedbu, dok privatni sudionici mogu ulagati, osiguravati tehnologiju i pružati usluge prema jasno definiranim ugovorima.

Prema njihovu mišljenju, najveći problemi u Hrvatskoj nisu privatne tvrtke kao takve, nego nedostatak sljedivosti otpada, nadzora i transparentnosti.

„Javno vlasništvo samo po sebi ne jamči ni zakonitost ni učinkovitost”, upozoravaju, navodeći kao primjer odlagalište Prudinec-Jakuševec.

Prozvali zagrebačku vlast zbog privatnih ugovora

Posebno su se osvrnuli na Zagreb, gdje SDP i Možemo! sudjeluju u upravljanju gradom. Tvrde kako postoji nesklad između njihova nacionalnog programa, koji predviđa isključivanje privatnih tvrtki iz sustava gospodarenja otpadom, i prakse u glavnom gradu.

Kao primjer navode upravljanje odlagalištem Prudinec-Jakuševec, koje je Grad ponovno povjerio istom konzorciju privatnih tvrtki. Prema podacima koje iznose, riječ je o trećem uzastopnom četverogodišnjem ugovoru, vrijednom 61,2 milijuna eura s PDV-om, a na natječaj je pristigla samo jedna ponuda.

Upozoravaju i na projekt Centra za gospodarenje otpadom Resnik. Prema njihovim navodima, dokumentacija projekta predviđa da bi centar od 2029. godine proizvodio 116.657 tona goriva iz otpada godišnje.

Pritom ističu kako Resnik neće imati vlastitu energanu, a Grad tek izrađuje studiju izvedivosti koja bi trebala pokazati hoće li se graditi vlastito postrojenje ili će se gorivo iz otpada slati drugim oporabiteljima. Također, tvrde da projekt nema predviđenu odlagališnu plohu za ostatak nakon obrade.

Zbog toga smatraju da bi Zagreb i nakon izgradnje centra mogao ostati ovisan o privatnim tvrtkama, i to u još većoj mjeri nego danas.
Traže veće uključivanje javnosti
Udruga se osvrnula i na suradnju s Gradom Zagrebom, tvrdeći da njihovi prijedlozi i zahtjevi nisu naišli na odgovarajuću reakciju gradske vlasti.

Među njima navode prijedlog postavljanja zaštitne ograde i prskalica vode oko drobilica za glomazni otpad kako bi se spriječilo širenje prašine prema obližnjim kućama. Kažu da odgovore nisu dobili ni na prijedloge o boljoj sljedivosti građevinskog otpada, javnom popisu divljih odlagališta s rokovima sanacije i odgovornim osobama te zaštiti vodozaštitnih zona.

Pozivaju se i na Aarhušku konvenciju, koja građanima jamči pristup informacijama, sudjelovanje u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša.

Što predlažu?

Umjesto isključivog oslanjanja na javni ili privatni sektor, predlažu model u kojem bi se vlasništvo nad infrastrukturom određivalo prema njezinoj funkciji, uz snažan javni nadzor i transparentne ugovore za pružanje usluga.

Zalažu se za potpunu digitalnu sljedivost otpada, od njegova nastanka do konačne obrade, javnu dostupnost podataka o ugovorima, cijenama i rezultatima te uključivanje stručnjaka i predstavnika civilnog društva u nadzor centara za gospodarenje otpadom i većih sanacija.

Posebno ističu kako bi svaki centar morao imati unaprijed razrađeno rješenje za gorivo iz otpada i ostatke nakon obrade, zajedno s jasno prikazanim troškovima.

„Otpad nije ideološko pitanje. Mjerila su ista za sve: koliko je otpada spriječeno, koliko reciklirano, koliko je završilo na odlagalištu i tko je za to odgovarao”, zaključuju iz Udruge Ekologija gradova, poručujući SDP-u i Možemo! da rezultate svojeg modela najprije pokažu u sredinama u kojima već imaju vlast i ovlasti.

 

Foto: Udruga Ekologija gradova