Meteorološke novosti važnije su od mjera pomoći. Evo zašto je to odlična vijest.

Kada je Vlada RH u utorak predstavila novi, četvrti paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima, najviše interesa na društvenim mrežama izazivala je informacija da će nakon 14 sati u Zagrebu padati kiša. Bio je to neobično sunčan i topao utorak, temperatura je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila iznad 20 stupnjeva Celzuisa i vjerojatno je iz tog razloga najava o popodnevnoj kiši doista imala neobično velik broj komentara i dijeljenja.

Vladine mjere teške 1,7 milijardi eura tako su ustuknule pred meteorološkom viješću.

Još prije pola godine, kompletno hrvatsko gospodarstvo, ali i građanstvo, bilo je u totalnoj panici i to opravdanoj, zbog neviđenog poskupljenja plina i struje. Takve račune malo koji poduzetnik mogao bi plaćati dva ili tri mjeseca zaredom i da nije bilo jesenskog paketa mjera, sasvim sigurno došlo bi do crnog scenarija koji bi u roku od par tjedana doista mogao izazvati katastrofu o kakvoj je tada sanjao ruski despot Vladimir Putin.

Paket mjera pomoći koji je tada predstavila vlada bio je bez presedana i spriječio ekonomski kaos. Kao što sada vidimo, i plin i struja u Hrvatskoj cjenovno su debelo ispod EU prosjeka, dok je istovremeno rast hrvatskog BDP-a među najvećima.

Da vlada zna što radi, potvrđuju i agencije za kreditni rejting. Činjenica je da je Hrvatska godinama bila na investicijskoj razini ‘smeća’, odnosno špekulativnoj razini, što je značilo da je ulaganje u hrvatske financijske instrumente bilo bliže kockanju nego ulaganju. Od tri velike agencije, Moody’s je posljednji uzdigao Hrvatsku iznad razine špekulativnog ulaganja potkraj prošle godine, ususret ulasku u šengensku i eurozonu.

Kada se sve to zbroji, postaje jasnije zašto je na dan predstavljanja novog paketa mjera pomoći glavna vijest na hrvatskim društvenim mrežama bila ona iz meteorološke, a ne gospodarske sfere. Za razliku od onih meteoroloških, ekonomske prognoze su stabilne.