Hrvatska je zadržala stabilnost, ali i postigla puno više od toga

Gotovo je. Nakon tri godine i dva mjeseca, Vlada RH proglasila je kraj epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. Srećom, bolest je već neko vrijeme pod kontrolom pa je jučarašnji potez Vlade na neki način simboličan, no svakako će u povijesti ostati zabilježen kao službeni kraj razdoblja koje bi svatko do nas najradije zaboravio. Jer, bilo je to napornih i stresnih 1157 dana. Razdoblje izazovno za cijeli svijet, a za Hrvatsku još izazovnije, jer uz covid-19, našu su zemlju na početku pandemije pogodila i dva razorna potresa čije se posljedice još uvijek saniraju.

I danas, 1157 dana od početka epidemije u Hrvatskoj, većina građana vjerojatno se jako dobro sjeća neizvjesnosti i straha koji su zavladali društvom zbog pojave novog, potpuno nepoznatog, a samim time i nepredvidivog virusa. Brojanje zaraženih u vijestima, panična potraga za maskama, dezinfekcijskim sredstvima, medicinari u ‘svemirskim’ zaštitnim odijelima, kolone kamiona s preminulima u Kini, Italiji, SAD-u… Zatvorene trgovine, restorani, rad od kuće, online nastava… Preko noći svijet kao da se pretvorio u ludi znanstveno-fantastični film. S razlogom, svi smo bili zabrinuti za budućnost.

No, unatoč svemu, život nije stao. Neke djelatnosti su mirovale, no na nekim drugim frontovima pojedinci su radili punom parom. Prije svega liječnici i drugo medicinsko osoblje koji su bili na prvoj crti obrane od covida-19. Pa prosvjetari koji su preko noći pokrenuli projekt TV i online škole. Zaposlenici u trgovinama, pekarama i benzinskim postajama, novinari, policajci, vatrogasci…

Vlada je već za prvog lockdowna napravila reorganizaciju u proračunu pa je za pomoć gospodarstvu i građanima izdvojen velik novac. S tom praksom nastavilo se i kasnije, nakon što se život koliko-toliko počeo vraćati u normalu. Tijekom posljednje tri godine milijarde kuna iz državnog proračuna izdvojene su za subvencije za plaće, energetske troškove, jednokratne pomoći socijalno ugroženim i osjetljivim skupinama… Rat u Ukrajini dodatno je zakomplicirao situaciju i doveo do najveće svjetske gospodarske krize od Velike depresije. No, i s tim se za sada Hrvatska nosi sasvim solidno, bolje nego mnoge druge zemlje u svijetu. Unatoč nizu nepovoljnih okolnosti, Hrvatska je u izazovnoj pandemijskoj i ratnoj eri uspjela, ne samo zadržati stabilnost, već i napredovati na brojnim područjima. Porasle su plaće, mirovine, socijalne naknade. Ostvareni je niz infrastrukturnih projekata, od kojih je najvažniji izgradnja Pelješkog mosta koji je nakon više stoljeća povezao krajnji jug zemlje s kopnom. U tom izazovnom razdoblju ostvarena su i dva najvažnija međunarodna postignuća od hrvatskog osamostaljenja – ušli smo u schengen i eurozonu.

Kad se podvuče crta, možemo zaključiti kako se Hrvatska odlično snašla u okolnostima koje prije malo više od tri godine nitko nije mogao ni sanjati. Danas, 1157 dana nakon početka epidemije koronavirusa, možemo zaključiti da smo iz te krize izašli jači i pametniji.