Ne mogu se dogovoriti tko ima veću plaću, znaju samo da ni to – nije dovoljno!

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Gotovo 300 tisuća finskih radnika danas je započelo dvodnevni štrajk kojim izražavaju neslaganje s najavljenim reformama na tržištu rada te žele upozoriti na pokušaj rezanja socijalnih prava koje sprema tamošnja vlast. Ekonomska kriza koja se još uvijek osjeća na europskom kontinentu nije zaobišla ni tu skandinavsku zemlju, a jedini način koji je za njezino rješavanje do sada ponudila prošle godine ustoličena, desno orijentirana vlada su – rezovi.

Sličan scenarij ovih dana i u Njemačkoj, gdje radnici štrajkaju u više sektora jer se u pregovorima za veća radnička prava tamošnja Vlada pokazala kao tvrd orah i ne pristaje na tražene povišice.

U Hrvatskoj pak svjedočimo nešto drugačijoj slici. I kod nas sindikati na dnevnoj bazi prijete štrajkovima, no razlika je u tome što takve prijetnje stižu nakon što su im osigurane najveće povišice u povijesti. Suci su možda najekstremniji primjer jer su u štrajk stupili nakon što su im lani plaće porasle za oko 500 eura. No, nisu jedini. Zahvaljujući novima, ovih dana predstavljenim koeficijentima, zaposlenicima javnih i državnih službi plaće će također rasti do nekoliko stotina eura, ovisno o radnom mjestu, godinama radnog staža i drugim faktorima. Pa ipak, neki i dalje rogobore i smatraju da zaslužuju još više, iako se čak ni zaposleni u istom sektoru ne mogu dogovoriti tko će od njih od idućeg mjeseca dobiti više novca.

Tako je čelnik sindikata Preporod Željko Stipić ovaj tjedan kavgu među prosvjetarima započeo izjavom kako će zbog novih koeficijenata ravnatelji osnovnih i srednjih škola imati duplo veću plaću od nastavnika. Na to su, dakako, skočili prozvani ravnatelji, poručivši kako Stipić laže. Priznali su kako imaju dobre plaće, trenutno najveće u sustavu, što je, drže, sasvim prirodno. No, dodaju kako ne stoje tvrdnje da će im ubuduće plaće biti duplo veće od učiteljskih. Baš naprotiv, uvjeravaju, neki bi nastavnici, koji su značajno napredovali u karijeri, ubuduće trebali imati veće plaće i od samih ravnatelja. Čelnici osnovnih i srednjih škola optužili su Stipića da istupa iz “koristoljublja”.

Možda upravo ta riječ najbolje opisuje sve ono čemu svjedočimo otkako se prije nekoliko tjedana počelo govoriti o povećanju plaća svima koji žive na “državnim jaslama”. Posebice otkako je otkriveno koliko će im plaće zaista rasti. Za hrvatske prilike, riječ je o poprilično velikim iznosima pa mnogim građanima, što potvrđuju brojne ankete i komentari u javnosti, nije jasno otkud toliko nezadovoljstvo i što bi bilo dovoljno po prosvjetarskim, liječničkim ili sudskim kriterijima. Do kud sežu njihovi zahtjevi i kolika su stvarno njihova očekivanja? I znaju li to uopće i oni sami, s obzirom da se već sad ne mogu dogovoriti oko toga tko ima, ne manju, nego veću plaću.

Po svemu sudeći, hrvatska Vlada puno je tolerantnija od finske ili njemačke koje ne pristaju na ustupke radnike, štoviše, čak su im spremne i srezati određena prava. Iako svi gospodarski pokazatelji Hrvatskoj posljednjih mjeseci idu na ruku, što je i omogućilo već spomenuti rekordni rast povišica, ali i nikad veći redovan rast plaća i drugih primanja, činjenica je da kriza u Europi još traje i stvari se vrlo brzo mogu promijeniti. Hrvatskim sindikatima je to, očito, promaknulo pa se, unatoč svemu što su do sada dobili i dalje ponašaju obijesno, kao da u našem političkom i gospodarskom okruženju teku samo med i mlijeko.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!