U BBŽ-u povećan broj čagljeva, lovci imaju naputak države da ih odstrijele

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije sve je više čagljeva, nove invazivne vrste predatora. Čagljeve se najbolje može usporediti s lisicama jer su jednako prilagodljivi, ističe predsjednik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Mato Kovačević te dodaje kako potencijalni susret s čagljem ne predstavlja opasnost za ljude.

– Čagalj nastanjuje sva naša lovišta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, no moramo reći da to nije opasna životinja. Sva naša divljač i predatori se boje čovjeka, svi oni pojavom čovjeka bježe i sakrivaju se – napominje. S druge strane, mogu biti opasni za domaće životinje.

– Radi štetu kao i lisica, čak nešto veću, ali još dosad nismo čuli da je čagalj napravio velike štete po pitanju ovaca, janjaca, nekakvih većih domaćih životinja – kaže Kovačević. Zanimljivo je da pojavom čaglja lisica odlazi iz svog staništa jer je čagalj superiorniji kao vrsta, jači je i nastanjuje njezina područja.

– Čagalj je viši od lisice, korpulentniji je, može težiti čak do 15 kilograma. On je zato opasniji što se tiče napada na domaće životinje. Po lovištima najčešće napada lanad pa u onim lovištima gdje je njegova populacija velika nema prirodnog prirasta srneće divljači, on ga uništava. S druge strane, kontrolira populaciju glodavaca u poljoprivredi, to mu je čak 50 posto prehrane, ali u nedostatku te hrane napada sve ono što može savladati, od sitne divljači, pernate, fazana, zeca, do lanadi, ali pošto lovi najčešće u paru ili čak u čoporu, može savladati i prasce divlje svinje. Dok jedni zabavljaju krmaču, drugi kradu mladunčad – pojašnjava. Zbog toga radi dosta štete u lovištima te je jedna od nepoželjnih vrsta, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje.

– Mi imamo zadaću od strane Ministarstva poljoprivrede, države da tu vrstu skroz iskorijenimo, dok lisica ostaje kao predator poželjna u određenom fondu. Prije tri ili četiri godine Lovački savez je pokrenuo aktivnost da se smanji broj predatora na prirodno podnošljiv broj što znači da i lisica i čagalj mogu raditi svoju zadaću kao predatori unutar lovišta, kao čistači lovišta, međutim intenzivni odstrel je tih vrsta, čak i Županija jednim dijelom sufinancira da bismo smanjili populaciju tih vrsta jer u slučaju da to ne radimo, prvo nećemo mi moći uzgojiti u svojim lovištima sitnu divljač, a s druge strane bilo bi prenapučeno. I ovako, i sada vidite da ljudi negoduju zbog povećanja brojnosti lisica i čagljeva unutar ruralnih, odnosno urbanih sredina – naglašava Kovačević. Dobili smo informaciju kako su se u prigradskim naseljima pojavile i zmije, no predsjednik Lovačkog saveza nema saznanja o tim navodima.