[FOTO] Šetnja kroz povijest Bjelovarskog sajma

Povijest gudovačkog sajmovanja odnedavno je dostupna na društvenim mrežama. Konkretno, na Facebook stranici Bjelovarskog sajma na dnevnoj razini dodaje se novi, zanimljiv i povijesno vrijedan sadržaj vezan upravo za same početke sajmovanja. Izazovi na koje je nailazila tadašnja uprava i danas su aktualni, a posjećenost i stalni iskoraci u kvaliteti i kvantiteti također su vidljivi još od 1993. godine.

– Pripreme za održavanje 1. međužupanijskog izložbeno-prodajnog stočarskog i gospodarskog sajma u Bjelovaru, na prostoru farme “Koopexporta” u Gudovcu u punom su jeku. O tome je članove županijskog Poglavarstva izvijestio na prošlotjednoj sjednici župan bjelovarsko-bilogorski, profesor Tihomir Trnski. Prema posljednjim informacijama, zanimanje za ovaj stočarski sajam je više nego veliko – za sada je najavljeno sudjelovanje uzgajivača stoke s područja devet županija, zatim egzibicioni nastup Ergele Đakovo te proizvođača, ali i trgovačkih kuća koje prodaju poljoopremu. Tijekom tri dana održavanja (29.30. i 31. listopada) predviđene su i brojne kulturne manifestacije, a u gospodarskom dijelu predstavljanje brojnih poduzeća, u prvom redu vezanih uz proizvodnju i plasman hrane – tako je glasila prva vijest o održavanju poljoprivrednog sajma u Gudovcu koji je od 1993. godine do danas prošao dugačak put od skromnog međužupanijskog do međunarodnog sajma koji se stalno širi, razvija i napreduje.

Kupoprodaju junica zamijenio uvoz

U svojim “međužupanijskim” počecima Jesenski sajam služio je prvenstveno za kupoprodaju junica što je s vremenom prvenstveno zbog uvoza, palo u drugi plan, dok se fokus prebacio na poljoprivrednu mehanizaciju. S vremenom se pokazala potreba za još jednim sajmom koji će se održavaju ususret proljetnoj sjetvi, a s vremenom se pozicionirati upravo kao glavni sajam za trgovanje poljoprivrednom opremom. Razvoj Bjelovarskog sajma svih godina prate velika investiranja i politička podrška. Bez obzira koja opcija obnašala vlast u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ili Gradu Bjelovaru, Sajam je uživao podršku, a politička stabilnost omogućavala je velike investicijske iskorake. Samo u periodu od 2002. do 2012. godine tako je u sajamske objekte i okoliš uloženo 30 milijuna kuna, ne računajući ulaganja Grada Bjelovara u podizanje infrastrukture, dakle asfaltiranje i uređenje okolnih ulica kojima je iz godine u godinu prolazio sve veći broj vozila. Bjelovarski sajam uspješno je prebrodio i šest godina globalne i hrvatske gospodarske krize, a i pandemiju COVID-a koja se pokazala najvećim izazovom u dosadašnja tri desetljeća tradicije gudovačkog sajmovanja.

Dok su se drugi sajmovi otkazivali i nestajali, onaj u Gudovcu tek je usporio stope rasta. Od 1993. godine pa sve do krizne 2009., naime, prosječna stopa rasta bila je 20 posto godišnje, a suvišno je napominjati i da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju gudovačkom sajmu donio samo prednosti.