Sve više djece roditeljima govori istu rečenicu: Stručnjakinja otkrila što se krije iza nje

U vremenu kada svi negdje žurimo, a mobiteli i obveze često imaju prednost nad razgovorom, obitelj se suočava s brojnim izazovima kakvih prije nije bilo. Kako su se promijenili obiteljski odnosi, što danas najviše opterećuje roditelje i zašto je zajednički provedeno vrijeme važnije nego ikad, razgovarali smo s Ljiljanom Malčić, socijalnom radnicom iz Obiteljskog centra, Područne službe Bjelovarsko-bilogorske.

Drugačija vremena

– Uloga obitelji se danas značajno promijenila. Samo kada se sjetimo u prošlim vremenima kako su obitelji izgledale, bile su puno brojnije, često su zajedno živjele i više generacija obitelji što je danas puno rjeđe. Nekada su članovi obitelji provodili puno više vremena zajedno i te uloge unutar obitelji su bile jasno podijeljene. Danas živimo puno brže. Roditelji su opterećeni brojnim obavezama i tehnologija utječe na sam način života. Promijenio se i način komunikacije i način kako provodimo zajedničko vrijeme – navodi.

Ipak, bez obzira na promjene koje je tijekom godina doživjela, obitelj je i dalje izuzetno važna.

– Bez obzira na sve te promjene koje je obitelj doživjela, treba istaknuti da je obitelj i dalje izuzetno važna. Ona je i dalje mjesto gdje članovi obitelji dobivaju sigurnost, podršku, ljubav i osjećaj pripadnosti. Zato je bez obzira na sve promjene u društvu, obitelj i dalje ključna u odrastanju djece, ali naravno i u razvoju odnosa. Dobri odnosi unutar obitelji važni su i za samo naše mentalno zdravlje – kaže Malčić.

Izazovi moderne obitelji

Obitelj, dodaje, nikada nije bila pod većim pritiskom.

– Obitelji se suočavaju s mnogim izazovima. Ubrzan način života donosi dodatan stres i financijski pritisak. Zatim ono što mi vidimo kod roditelja s kojima radimo su teškoće pri kombiniranju poslovnih i obiteljskih obaveza. Vidimo da roditelji zapravo imaju osjećaj da moraju savršeno funkcionirati u svim područjima života, da moraju biti uspješni i na poslu, i dostupni djeci i prisutni u svakom tom aspektu obiteljskog života. Veći je pritisak na roditelje, ali i djecu koja sve više imaju problema s mentalnim zdravljem – rekla je.

Ključ je zajedničko vrijeme

Zato kvalitetno vrijeme provedeno zajedno utječe samo pozitivno na odnose unutar obitelji.

– Mislim da je to zajedničko vrijeme ključno za zdrave obiteljske odnose, to su nekakvi zajednički razgovori, aktivnosti, svakodnevni mali trenuci. Jako su bitni kako bi se razvijali osjećaji bliskosti i sigurnosti te međusobnog povjerenja. I djeca kada imaju takav odnos roditelja i kada žive u takvim okolnostima, osjećaju da su viđena i da su važna. Nažalost, zbog tehnologije sve manje provodimo vrijeme zajedno – kaže Malčić.

Samo jedna od malih i zdravih navika koja rezultira druženjem obitelji su zajednički obroci.

– Ekrani se često koriste čak i za vrijeme obroka i nema razgovora o tome kako je tko proveo dan i slično. Djeci je jako važno da se osjećaju viđenima i da ih roditelji slušaju – dodaje.

Malčić otkriva i kako djeca najčešće pokazuju da im treba više pažnje ili podrške.

– Djeca najčešće ne znaju reći otvoreno, iako imamo i takve situacije gdje djeca kažu otvoreno, želim više provoditi vremena sa tobom, ali češće pokazuju to kroz svoje ponašanje. Onda vidimo kod djece promjene u ponašanju i povlačenje, razdražljivost, nekada i ispade ljutnje, a zapravo djeca šalju poruku da im nešto nedostaje poput osjećaja sigurnosti i povezanosti – kaže.

Traženje stručne pomoći

Malčić potvrđuje i da je traženje stručne pomoći danas manje tabu nego prije.

– Smatram da je to danas puno manje tabu nego što je bilo ranije. Danas su ljudi puno svjesni o važnosti mentalnog zdravlja, emocionalne podrške i kvalitetnih obiteljskih odnosa. I zato se češće odlučuju potražiti pomoć ako smatraju da imaju neke poteškoće u obitelji ili u roditeljstvu. Možda jedan dio ljudi još uvijek zazire od toga jer smatraju da trebaju svoje probleme riješiti u svoja četiri zida, ali mi uvijek kažemo da kada tražimo pomoć, da to nije znak slabosti nego odgovornosti, brige za sebe, brige za dijete, brige u konačnici za obitelj i obiteljske odnose. Isto kao što tražimo pomoć liječnika kada imamo nekakvu fizičku tegobu, tako je važno potražiti pomoć i podršku kada osjećamo da imamo neke emocionalne teškoće – navodi Malčić.

Tehnologije ometaju odnose

– U radu s našim korisnicima često čujemo da im dijete kaže “Mama, daj pusti taj mobitel”. Zato je važno da i odrasli budu svjesni svojih navika i da se trude stvoriti trenutke s djecom. Ne moramo biti savršeni, ali moramo biti prisutni tu za dijete i prepoznati djetetove potrebe – zaključuje Ljiljana Malčić.

 

FOTO (Ljiljana Malčić): Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar, Ilustracija