MUKE PO KRUMPIRU Potrebna su nova, skupa skladišta

BJELOVAR – Do osmog listopada se s tržišta moraju maknuti sve zalihe sredstava koja sadrže klorprofam. To je regulator rasta koji se koristi za tretiranje konzumnog krumpira kako on ne bi proklijao, objašnjava bjelovarski proizvođač krumpira Goran Predragović.

-On je bio za zaštitu protiv klijanja. Karenca mu je bila 20 dana, znači nakon tretiranja se krumpir smio konzumirati tek nakon 20 dana – tumači Predragović.

Korištenjem tog preparata poljoprivrednici nisu morali imati skupa skladišta. Nakon zabrane morat će izgraditi takva, nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta s pripadajućom opremom. To je poprilično velik financijski zalogaj koji većina poljoprivrednika ne može podnijeti sama. Ova je sezona, kaže nam Predragović, za krumpir što se tiče količine i kvalitete odlična, ali slaba je to utjeha kada dio proizvođača nema gdje taj krumpir držati po novim uvjetima. Ministarstvo poljoprivrede je stoga kroz Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja za izgradnju skladišnih kapaciteta za krumpir osiguralo sto milijuna kuna. Na taj se način sufinancira do pedeset posto prihvatljivih troškova projekta s tim da je maksimalan iznos potpore 500 tisuća eura. No, mali do tog novca zbog procedure i troškova neće moći, smatra Predragović.

-Iskreno, tu ne vidim za male proizvođače da je moguće išta jer je to velik novac, a mi smo mali. Ispod 100-200 tona krumpira se ne isplati ulagati u takva skladišta – smatra taj bjelovarski proizvođač.

On sam na svojem skladištu-hladnjači vlastitim financijskim snagama radi posljednje dvije godine. Oni koji žele povući europski novac se prijavljivati mogu od 24. kolovoza.