Tko je bila posljednja hrvatska vještica?

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

KRIŽEVCI – Osim prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, manifestacija i sličnih zabavnih sadržaja, istinske ljubitelje putovanja određenoj destinaciji često će privući zanimljive legende i povijesne priče. Upravo jednom takvom mogu se pohvaliti Križevci koji čuvaju uspomenu na posljednju hrvatsku vješticu – Magdu Logomer Herucinu. Dakako, Magda nije bila vještica, ali je posljednja žena kojoj je u Hrvatskoj, u 18. stoljeću, suđeno zbog navodnog čaranja, a njezina sudbina navodno je inspirirala Mariju Jurić Zagorku za pisanje Gričke vještice. Danas se o njezinu slučaju zna puno, i to prvenstveno zahvaljujući vrijednoj ekipi križevačkog Gradskog muzeja, predvođenoj Zdenkom Balogom. Ovih dana Muzej je objavio i kratki film u kojem su sažeti svi detalji o životu Magde Logomer. U njemu tako doznajemo da je Magda rođena 18. svibnja 1706. na području Podgajca, a 1727. godine udala se za Franju Heruca. S obitelji je živjela na križevačkom području, imala je najmanje šestero djece, a u problemu se našla zbog jedne svoje posebne vještine.

-Magda je bila travarica, jako je dobro poznavala biljke. Sama je priznala da nije znala kako su se određene biljke zvale, ali ih je jako dobro raspoznavala po izgledu i znala je od kojih može spraviti ljekovite meleme, napitke i slične preparate. Tako je povremeno znala pomagati bolesnim ljudima. Naravno, u to vrijeme to je bilo rijetko znanje i sve žene koje su raspolagale takvim znanjem bile su pod sumnjom da su vještice – otkriva jedan od autora filma o Magdi, viši kustos križevačkog muzeja Ozren Blagec.

Preživjela teška mučenja

K tome, dodaje naš sugovornik, Magda je bila poprilično prgava, a na sudu je završila nakon sukoba s djevojkom laka morala Evom Oblačić koja ju je optužila za čaranje. Točnije, Eva ju je optužila da se pretvorila u muhu. Tadašnja suđenja navodnim vješticama podrazumijevala su i mučenja, no i tu je Magda pokazala nadljudske sposobnosti.

-Postojalo je pravilo da se žrtve nije smjelo mučiti više puta, a mučenja su bila takva da bi te žene priznavale da su vještine već tijekom prvog i drugog mučenja. No, ne i Magda. Ona nije izdržala jedno, dva ili tri mučenja, već njih 20 – kaže Blagec.

Žene optužene da su vještice podvrgavane su strašnim mučenjima

Tek tada se Magda slomila i priznala da je vještica. Bačena je u tamnicu i čekala da je, kao i stotine hrvatskih žena prije nje, spale na lomači. Međutim, za to je trebala dozvola dvorske kancelarije austro-ugarske carice Marije Terezije koja se osobno zainteresirala za križevački slučaj te naredila svom liječniku Gerardu van Swietenu da ga dodatno istraži. On je, uz dokumentaciju, u Beč dopremio i samu Magdu gdje se dugo oporavljala od ozljeda nastalih tijekom mučenja.

-Gerard van Swieten je i sam vjerovao u vještice, međutim sve u Magdinu slučaju mu je djelovalo poprilično sumnjivo. Kad je sve to dobro proučio i razgovarao sa samom Magdom, savjetovao je carici Mariji Tereziji da oslobodi Magdu. Carica je to i učinila svojim pismom od 23. studenog 1758. Naredila je da se Magda vrati u Križevce i odredila da je više nitko ne smije optuživati da je vještica – tumači naš sugovornik.

Zanimljiva priča i danas se prepričava u Križevcima (FOTO: Grad Križevci)

Zahvaljujući Magdinu slučaju donesen je novi propis prema kojem je za samo počinjanje procesa protiv navodnih vještica potrebna dozvola carice, što je obeshrabrilo progonitelje te su takvi procesi u Hrvatskoj potpuno prekinuti. Na žalost, nije poznato kako je zajednica u Križevcima tada reagirala na Magdin povratak, no ono što je sigurno jest da joj mnogi Križevčani danas odaju priznanje za hrabrost i doprinos prestanku progona nedužnih žena. No, naš sugovornik smatra da je potrebno učiniti i više.

Magda kao turistički brend

-Mislim da nismo dovoljno napravili na popularizaciji naše Magde pa su nam je jedno vrijeme i Zagrepčani htjeli oteti. Ja sam prije nekoliko godina imao ideju da se u sklopu novog muzeja koji se treba napraviti u Križevcima napravi i dio koji bi bio posvećen progonima žena koje se bile progonjene pod optužbom da su vještice i, naravno, da glavni naglasak u toj priči bude na Magdi. Na žalost, to još nije zaživjelo, no to ne znači da se nećemo potruditi da Magda postane jedan pravi turistički brend Križevaca – kaže Blagec.

Magda Križevčane promatra s jednog murala u središtu grada (FOTO: Grad Križevci)

Osim što bi intrigantna priča u Križevce privlačila turiste, na taj način bi sjećanje na ženu koja je doprinijela okončanju suludog lova na tobožnje vještice i dalje živjelo.

U nastavku pogledajte film, Gradskog muzeja Križevci o posljednoj hrvatskoj ‘vještici’.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!