Suša je samo u jednom dijelu županije odnijela gotovo sto milijuna kuna

Priroda je ove godine pokazala svoju ćudljivost i nemilosrdnost u punom izdanju. Prvo je u travnju mraz poharao voćnjake, pčelinje paše, pa čak i dio plastenika, a onda je dugo, vrelo, suho ljeto uputilo završni udarac. Toplinski valovi su se nizali jedan za drugim, sunce je peklo, kiša nije padala, a prinosi su nestajali. Poljoprivrednici tako teško ljeto ne pamte.

-Nema kupusa, a inače ja sadim po 25-30 tisuća glavica, a ove godine nemam niti jednoga. Sve sam posadio i sve se osušilo. Krumpira nema ništa, lubenice su podbacile, paradajz se skuhao. Koma, koma – opisuje otužno stanje rovišćanski uzgajivač povrća Stipan Džolan.

Ništa bolje nije prošla ni Snježana Brković iz virovitičko-podravske Male Črešnjevice.

-Karfiol, brokula je čak sto posto gubitak. Posadite, a ništa ne berete. Uložite i flance i sjeme i sve, a ne berete ništa – rezignirano kaže Brković.

Proizvođači krumpira nešto ipak vade iz zemlje, ali ni u približno željenim količinama. Oni koji su imali navodnjavanje trpe gubitke od oko pedeset posto, oni bez i do 70. “Gorio” je krumpir u cijeloj zemlji, pa proizvođači strahuju da će zaliha biti samo do siječnja. Manje će biti i kukuruza. To se vidi već samim prolaskom kroz polje.

-Kukuruz je najmanje trideset posto manji prinos, a kod graška je čak i 40 posto manji urod – kaže nam velikogrđevački farmer Ivan Čolik.

Nastradao je i duhan. Trideset posto manji prinos će imati Hrvoje Bokan iz Velike Pisanice i to ako će do kraja berbe sve biti u redu. Šteta bi bila manja da svojih trideset hektara navodnjava, ali za to nema mogućnosti.

-Pošto mi imamo takve površine kakve imamo, manje i raštrkane ne možemo navodnjavati, a navodnjavanje bi ove godine riješilo problem – kaže Bokan.

Stipan Džolan s druge stane navodnjava, ali njemu ni to ovog ljeta nije bilo dovoljno.

-Sve je na navodnjavanju što se tiče plastenika, ali paradajz se jednostavno skuhao od prevelike vrućine. On se skuhao na stabljici, uzalud i voda i sve – kaže Džolan.

Samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je prirodna nepogoda proglašena za 19 gradova i općina. Pri tome su podaci o konačnoj procjeni štete poznati za jedan grad i osam općina, a i to je brojka od koje vam se zavrti u glavi. Štetu je prijavilo 1.635 oštećenika kojima je suša odnijela i do 80 posto uroda kukuruza kao i livada i travnjaka, a nastradali su i soja, povrće i trajni nasadi. Ukupno 60 kultura s prijavljenom štetom od 96,5 milijuna kuna pri čemu je najveći prijavljeni pojedinačni slučaj milijun kuna. No, Džolan sumnja da će od proglašenja nepogode biti išta osim nabrajanja statističkih podataka.

-Ja ne očekujem ništa. Ako što dođe dobro dođe, ali čisto sumnjam da ću dobiti išta, čisto sumnjam. Znam to iz prijašnjeg iskustva kada nisam nikada ništa dobio – iskren je rovišćanski poljoprivrednik kojem kao i ostalima preostaje posegnuti za vlastitim rezervama ako ih imaju i nadati se da će im sljedeće godine vremenska lutrija biti naklonjenija.