U domaćim silosima neprodane ostale stotine tisuća tona žitarica, očajni ratari traže pomoć od EU!

Najvruća poljoprivredna tema u EU je posljednjih dana bez sumnje ukrajinska pšenica. Kako je zbog ruske invazije poremećen tranzit preko Crnog mora uspostavljeni su takozvani pravci solidarnosti kroz Europu kako bi ukrajinska pšenica mogla biti izvezena na svoja tradicionalna tržišta sjeverne Afrike i Bliskog istoka. No, zbog uskih grla dio pšenice je završio u europskim zemljama i, upozoravaju poljoprivrednici, preplavila tamošnja tržišta i srušila otkupne cijene. Mađarska, Poljska, Bugarska i Slovačka su zbog toga zabranile uvoz s tim da je Poljska s Ukrajinom postigla dogovor o tranzitu žitarica uz nadzor. Zabrana je naljutila Europsku komisiju koja poručuje da su bilo kakve jednostrane odluke nedopustive. Kakvo je stanje kod nas? Kritično, kažu ratari koji navode da je u silosima neprodano 400 tisuća tona pšenice, a njena cijena pada i to nakon rekordno skupe jesenske sjetve. Sa zebnjom čekaju žetvu i otkupne cijene koje će im se nuditi.

-Sada je cijena pšenice oko 180 eura za tonu što je negdje 1,35-1,40 kuna, a podsjetimo se da je ona prošle godine bila 2,35 kuna – navodi Mato Brlošić.

Ostanu li cijene na toj razini svi će raditi s gubitkom. Stanje je već sada neodrživo, a ratari na korak do pada, upozorava predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić.

-Za godinu dana, neka jedna žetva pukne i propadne mi ćemo se urušiti poput kule od karata, ratarski dio koji je jedini bio pozitivan i ima tendenciju rasta. Ne smijemo dozvoliti da nam se desi situacija mljekarstva, stočarstva, tovnog govedarstva koje iz godine u godinu propada – ističe Pranjić.

U samoj Hrvatskoj nije tolik problem uvoz žita iz Ukrajine koliko je problem gubitak tržišta. Hrvatska svoje viškove izvozi u EU zemlje, prvenstveno Italiju koja se sada okrenula jeftinijoj ponudi.

-Njima trenutno odgovara takva situacija. Ja ne mogu biti ljut na Talijana jer zašto bi on platio Petru 2,5 do 3 kune, ako ima pšenicu iz Ukrajine po kunu, to je čista logika – zaključuje predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.

Dodatan problem u Hrvatskoj uz sam gubitak tržišta je uvoz jeftinog brašna, brašna koje je jeftinije od domaće sirovine.

-Stvorila se totalna pomutnja. Naši mlinari su ugasili mlinove jer im se nudi brašno po cijeni po kojoj su kupovali pšenicu u prošloj žetvi – kaže Pranjić.

O tome su ratari pričali s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković koja je najavila da će na sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu izložiti ovdašnju situaciju, pripremiti prijedloge o promjeni regulative koja uređuje tržište i interventne mjere za sektor ratarstva koje će se jednako primjenjivati na EU razini. Poljoprivrednici poručuju da zbog solidarnosti s ukrajinskim kolegama ne žele ići na zabrane, ali od Bruxellesa traže da ih zaštiti pogotovo jer se oni moraju pridržavati pravila koja za one iz trećih zemalja ne vrijede.

-Naša proizvodnja je značajno skuplja u odnosu na ukrajinsku jer se tamo koriste sredstva koja su daleko jeftinija, a kod nas su zabranjena. Upravo zbog te razlike Europska komisija ako je dozvolila da se dio te pšenice zadržava ovdje ima odgovornost svima nama nadoknaditi razliku u cijeni – navodi Mato Brlošić.

Svjesni su ratari da Hrvatska u ovoj situaciji može malo toga napraviti, pa su njihove oči stoga uprte u EU, odnosno u Bruxelles, a ne pokaže li Bruxelles razumijevanje, oni će pokazati zube, najavljuje Pranjić.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.