Pruga Bjelovar – Žabno – Gradec postaje dio međunarodne željezničke priče

Nakon što se župan Marko Marušić nedavno vratio sa sastanka s ministrom prometa Olegom Butkovićem s pregršt dobrih vijesti, pogotovo za ljubitelje putovanja vlakom, iz Ministarstva prometa dodatno su pojasnili koji su razlozi kumovali odluci o obnovi pruge Bjelovar – Sv. Ivan Žabno.

Glavni razlog krije se u tomu što je pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec prva pruga u Hrvatskoj koja se gradila putem EU fondova. Taj je projekt trebao omogućiti putovanje vlakom od Bjelovara do Zagreba na ispod sat vremena, točnije na 50 minuta. Na žalost, zbog kašnjenja radova na dionici Križevci – Dugo Selo Bjelovarčani vlakom i dalje putuju duže od sat vremena, no bez obnove dionice do Žabna vrijeme putovanja još više bi se produljilo.

„Pruga Bjelovar – Sv. Ivan Žabno svakako će biti obnovljena obzirom da su EU sredstva već utrošena na dionicu Gradec – Sv. Ivan Žabno”, poručili su iz ministarstva.

Međunarodni koridori

No, obnova je vezana i uz međunarodne željezničke koridore, a Hrvatska se odnedavno nalazi na čak četiri takva koridora, pa je pruga Bjelovar – Sv. Ivan Žabno – Gradec postala dio jedne puno veće priče.

„Nedavno je Republika Hrvatska, u kontekstu izmjene Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), postigla značajan uspjeh uvrštenjem na nova dva koridora preko svog teritorija (Baltičko more-Jadransko more i Zapadni Balkan-istočni Mediteran), što znači da ćemo uz već postojeće – Mediteranski i Rajna-Dunav koridor, biti prisutni na ukupno četiri koridora.

Pruge koje su koridorske u Republici Hrvatskoj prema novoj TEN-T karti su Rijeka – Zagreb – Budimpešta (Mediteranski koridor, Baltičko more-Jadransko more), Ljubljana – Zagreb – Beograd (Zapadni Balkan-istočni Mediteran, Mediteranski koridor), Zagreb – Oštarije – Knin – Split (Baltičko more-Jadransko more).

Velika, kapitalna ulaganja u željezničku infrastrukturu Republici Hrvatskoj na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), koja će iznositi više od šest milijardi eura u slijedećih desetak godina, financirat će se uz pomoć EU fondova (ESIF, CEF i NPOO).

Uz navedene koridorske pruge iz fondova EU, financirat će se i ostale pruge na osnovnoj i sveobuhvatnoj TEN-T mreži, a koje se u većini slučajeva odnose na priključne pruge koridorskih pruga. Obzirom da se pruge koje nisu na TEN-T mreži ne mogu financirati iz EU fondova, a imaju važan regionalni i lokalni karakter, Vlada Republike Hrvatske odlučila je obnoviti i modernizirati i ostatak željezničke mreže RH kroz zajam EIB-a.

Iz zajma EiB-a tako će se financirati obnova željezničke infrastrukture prema prioritetima koje će sastaviti HŽ Infrastruktura. Popis pruga koje će se obnavljati nije još javno objavljen, ali se u velikoj većini odnosi na neelektrificirane pruge regionalnog i lokalnog značaja”, pojasnili su iz ministarstva dodajući da pruga Bjelovar – Sv. Ivan Žabno – Gradec predstavlja spoj na koridorske pruge i to odsada dvostruke (Mediteranski koridor i Baltičko more – Jadransko more).

Naravno, iz ministarstva su naveli i da je u provedbi projekt u okviru kojeg se proizvode dva baterijska vlaka (baterijski elektromotorni i baterijski motorni) te šest stabilnih energetskih priključaka, dodajemo kako će jedan od predviđenih priključaka biti smješten i na kolodvoru u Bjelovaru.