
Skoro cijela Hrvatska posti na Badnjak, ali evo što piše u crkvenim propisima
Badnjak je u hrvatskoj katoličkoj tradiciji dan posebne tišine, sabranosti i priprave za Božić. Iako se uz njega gotovo neizostavno vežu post i nemrs, mnogi se svake godine pitaju je li to crkvena obveza ili samo običaj?
Prema važećem crkvenom propisu, Badnjak više nije zakonom propisan dan posta i nemrsa. Majka Crkva obvezuje vjernike na nemrs svakog petka u godini, osim ako taj dan pada na svetkovinu, dok su post i nemrs obavezni isključivo na Pepelnicu (Čistu srijedu) i na Veliki petak, dan Muke i smrti Isusa Krista.
Nekad obveza, danas tradicija
U prošlosti su post i nemrs bili propisani i na Badnjak (24. prosinca), a iako tome više nije tako, vjernici u Hrvatskoj se i danas pridržavaju tradicije.
Badnjak se tako i dalje doživljava kao dan odricanja i unutarnje priprave, u kojem se jednostavnom prehranom želi naglasiti važnost duhovne dimenzije nad materijalnom.
Kako se u praksi posti na Badnjak?
Uobičajena praksa posta na Badnjak podrazumijeva umjerenost u jelu tijekom cijelog dana. Najčešće se ujutro i navečer pojede samo manja količina hrane, u podne uzme jedan normalan, ali nemrsni obrok, izbjegava meso i masna hrana te konzumira riba, povrće, kruh i jednostavna jela.
Neki vjernici odlučuju se i na stroži post, odnosno konzumiraju samo o kruh i vodu, no to je osobna odluka, a ne obveza.
Koga obvezuju post i nemrs?
Osim toga, važno je spomenuti kako crkveni zakon jasno razlikuje dobne skupine pa tako nemrs obvezuje vjernike od navršene 14. godine života, a post obvezuje punoljetne osobe od 18. do započete 60. godine života.
Djeca, starije osobe, bolesni te oni koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu postiti nisu obvezni, a svećenici i roditelji pozvani su poučavati mlađe o pravom smislu pokore, a ne samo o pravilima prehrane.
Za kraj, važno je istaknuti kako crkva naglašava kako post i nemrs nemaju smisla ako se svode isključivo na jelovnik. Njihova je svrha unutarnja promjena, skromnost, solidarnost i priprema srca za dolazak Božića.
Badnjak tako ostaje dan u kojem se, bez obzira na zakonsku obvezu, mnogi vjernici svjesno odlučuju za post i nemrs i to ne zato što moraju, nego zato što žele.







