Nevidljivi lovci već vrebaju: Ovo su mjesta u našoj blizini gdje ima najviše zaraženih krpelja

Sezona krpelja započinje u proljeće, a s obzirom na to da temperature već sada dosežu dvadesetak stupnjeva, možemo ih susresti gotovo posvuda – u prirodi, parkovima i vrtovima. Iako su mali, predstavljaju značajnu prijetnju jer su prijenosnici brojnih bolesti.

Najveća aktivnost krpelja bilježi se tijekom toplijih mjeseci, od travnja do listopada. Najrasprostranjenija vrsta na našem području, šumski krpelj, najviše joj odgovara temperatura zraka od 5 do 20 °C i vlažnost iznad 50 %, što znači da je sezona već započela.

U Hrvatskoj se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.

„Krepljni meningoencefalitis je bolest uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Inkubacija bolesti je 7 do 14 dana. Bolest ima bifazičan tijek. Prvi stadij bolesti karakteriziran je općim simptomima: povišena temperatura, glavobolja, loše opće osjećanje. Kod manjeg broja zaraženih razvija se drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i znakovima infekcije središnjeg živčanog sustava. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti)“, pojasnila je Nikolina Obran iz Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

„Lajmska bolest uzrokovana je spirohetom Borrelia Burgdorferi. Inkubacija bolesti je 3 do 32 dana. Na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo ovalnog ili okruglog oblika koje se polako širi, a u sredini postupno blijedi. Liječi se antibioticima, što je važno da se spriječe daljnji stadiji bolesti (artritis, neurološke/kardijalne manifestacije)“, nadodala je Obran.

Ako primijetite krpelja na koži potrebno ga je što prije ukloniti koristeći pažljivi uporni vlak pincetom koju ste prebrisali antiseptikom.

„Krpelja ne zakretati niti premazivati. Mjesto ugriza dezinficirati. Liječniku se potrebno javiti ako primijetimo neke od simptoma koji mogu biti povezani s ugrizom krpelja“, pojasnila je Obran te dodala kako se zaštiti od ovih opasnih člankonožaca.

„Najučinkovitije se zaštititi tako da za boravak u prirodi koristite prikladnu odjeću i obuću. To podrazumijeva odjeću svijetle boje, duge rukave uvučene u hlače, duge nogavice uvučene u hlače, od obuće nositi čizme ili visoke cipele. Preporučuje se hodati po obilježenim i očišćenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz visoku travu ili grmlje, izbjegavati ležanje na travi i ostavljanje odjeće na grmlju ili travi. Na izložene dijelove tijela, ali i na odjeću nanijeti repelent za odbijanje krpelja. Nakon povratka iz prirode presvući odjeću te ju istresti i pregledati. Pregledati čitavo tijelo, a posebno obratiti pozornost na dijelove tijela s nježnijom kožom – iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak“, pojasnila je Obran.

Kao specifična mjera zaštite registrirano je cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Ovo cjepivo posebno se preporučuje osobama pod povećanim rizikom: šumskim radnicima, vojnicima, lovcima, planinarima, izletnicima.

No, valja istaknuti kako su se neke lokacije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji istaknule kao mjesta većeg rizika.

„Lyme borelioza pojavljuje se na području cijele županije, dok je najveći broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa zabilježen u zapadnim područjima Bjelovarsko-bilogorske županije, uz Koprivničko-križevačku i Zagrebačku županiju“, zaključila je Obran.