Pada broj zaposlenih, ali i nezaposlenih. Kako to?

Bjelovarsko-bilogorska županija u prvom tromjesečju 2026. bilježi pad broja zaposlenih u pravnim osobama od oko dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali istovremeno pada i broj nezaposlenih. Iza naizgled proturječnih brojki stoji smanjenje ukupnog aktivnog stanovništva županije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u pravnim osobama na području županije u prosjeku je u prvom tromjesečju bilo zaposleno 32.547 osoba, što je pad od 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Istovremeno, broj nezaposlenih pao je s 2.040 u siječnju na 1.663 u ožujku, a stopa registrirane nezaposlenosti spustila se na 4,2 posto.

Ta je stopa sada praktički jednaka nacionalnom prosjeku koji iznosi 4,3 posto, što je za županiju koja je povijesno uglavnom bila iznad prosjeka relativno dobar rezultat.

No ono što zabrinjava jest podatak o ukupnom aktivnom stanovništvu. U siječnju je ono iznosilo 40.201 osobu, a do ožujka je palo na 39.819. Kad istovremeno padaju i zaposlenost i nezaposlenost, to znači da se smanjuje sama baza radno sposobnih ljudi koji su aktivni na tržištu rada, bilo da su zaposleni ili traže posao.

Taj trend nije specifičan samo za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Pad broja zaposlenih u pravnim osobama zabilježen je u 20 od 21 županije. Najlošije stoje Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija s padom od 2,8 do 2,9 posto, dok je jedina županija koja bilježi rast Brodsko-posavska, i to skromnih 0,5 posto.

Nešto povoljnija slika je kad se gleda zaposlenost žena. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji taj je broj gotovo nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, s indeksom 99,5, što je čak nešto bolje od nacionalnog prosjeka. To može upućivati na stabilnost sektora u kojima pretežno rade žene, poput javne uprave, zdravstva ili obrazovanja.

Na nacionalnoj razini, najviše ukupno zaposlenih i dalje je u Gradu Zagrebu, 379.373, što čini 22,3 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Najmanje zaposlenih ima Ličko-senjska županija sa 17.488 osoba. Najveću stopu nezaposlenosti ima Osječko-baranjska županija (8,6 posto), a najmanju Istarska (1,9 posto).

Podaci su dobiveni obradom obrazaca JOPPD prema pretežitoj djelatnosti i mjestu prebivališta, a od ove godine iskazuju se prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2025.), zbog čega nisu izravno usporedivi s ranije objavljenim mjesečnim podacima.