Bjelovar će se dodatno osigurati da u Korenovu ne nikne Stonehenge kao na Lepircu

Ugovori o prodaji zemljišta u poslovnoj zoni Korenovo sadržavat će zabranu kreditnog opterećenja zemljišta bez suglasnosti Grada Bjelovara, potvrdili su nam iz Grada, čime će izbjeći scenarij poput onoga na Lepircu od prije 20 godina.

Gradonačelnik Dario Hrebak najavio je u emisiji “Transparentno s Hrebakom” na Alfa radiju uvjete pod kojima će se prodavati parcele u zoni od 174 hektara.

“Zemlja se može kupiti, ali se mora u određenom vremenskom periodu pokrenuti investicija. Inače će se morati vratiti nazad u grad Bjelovar po istim uvjetima po kojima je kupljena”, rekao je Hrebak.

Iako to zvuči kao dovoljna zaštita, n primjeri dijela zemljišta na Lepircu pokazalo se da nije, i to na dva različita načina.

Podsjetimo, prije otprilike dva desetljeća i više, Pevec je na Lepircu kupio dvije parcele. Za manju, tri hektara po 51 kunu po kvadratu, kasnio je s uplatama i zemljište je vraćeno Gradu Bjelovaru, koji ga je potom ponovno stavio u natječaj. Mehanizam povrata je proradio.

No, s većom parcelom bilo je drugačije. Devet hektara Pevec je kupio 2006. godine za simboličnih tri milijuna kuna, uz najavu ulaganja od 200-tinjak milijuna kuna i zapošljavanja 600 radnika. Trebao je tu niknuti najveći Pevecov prodajni centar u Hrvatskoj, s benzinskom crpkom, ogromnim parkiralištem za kamionsku flotu, pekarom i slastičarnicom.

Nekoliko mjeseci prije nego što je nad Pevec proizvodnjom pokrenut stečaj, Croatia osiguranje upisala je hipoteku na to zemljište jer matična tvrtka nije na vrijeme plaćala premije osiguranja. Potraživanje je iznosilo 11 milijuna kuna, a sudski vještak vrijednost zemljišta procijenio je tada na 43 milijuna kuna.

Time je Grad izgubio svaku mogućnost povrata. Zemljište nije ni ušlo u stečajnu masu jer je bilo pod ovršnim postupkom, a Pevec proizvodnja izbrisana je iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Bjelovaru u kolovozu 2012. godine. Godinama se ništa nije događalo, a Bjelovarčani su betonski kostur nikad dovršene upravne zgrade posprdno nazvali Stonehenge.

Zemljište je naposljetku prodano na četvrtoj elektroničkoj javnoj dražbi, i to privatnoj tvrtki iz Samobora, za 60.001 kunu. Vrijednost mu je godinu prije toga bila procijenjena na gotovo 25 milijuna kuna.

Klauzula o povratu, dakle, vrijedi samo dok je kupac ne može zaobići. Ako uspije opteretiti zemljište prije nego što Grad aktivira povrat, banka ili osiguravajuća kuća staju ispred Grada i klauzula ostaje na papiru.

Uz rok za pokretanje investicije i obvezu povrata po istoj cijeni, ugovori za Korenovo sadržavat će i zabranu opterećenja zemljišta bez suglasnosti Grada.