Odobrena potpora za mlijeko i prodaja mesa uz jedan veliki ali

Ratko Aščić iz Zrinske s obitelji živi od ovčarstva. Iako se u njegovoj općini kuga malih preživača srećom nije pojavila i njemu je nanijela znatne gubitke. Otkako je potvrđena na području Daruvara i Čazme samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji eutanazirano je više od 1.700 ovaca, a u šest županija su određene zone zaštite, nadziranja i dodatnog ograničenja.

Potpora za mljekare

Sav promet ovcama, kozama i svim njihovim proizvodima je stao, a iako je u međuvremenu dozvoljen otkup mlijeka za Aščiće čijih 200-tinjak ovaca je bilo na mužnji, a koji 15-ak dana nisu mogli predavati mlijeko ta je odluka došla prekasno.

-Bili smo prisiljeni prestati musti ovce, zasušiti ih tako da sada kada je ponovno krenuo otkup ovce su već zasušene i nema natrag. Kiksat ćemo određenu svotu novca, ali što je tu je. Neki koji su veći proizvođači ovčjeg mlijeka su uspjeli održati proizvodnju, ali mi nismo jer nismo znali koliko će to sve trajati i kuda ćemo s mlijekom – priča Ratko Aščić.

Mnogi su ne znajući koliko će prekid otkupa biti na snazi zasušili grla. Kako bi im se nadoknadio barem dio pretrpljene štete Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača vrijedan pola milijuna eura, a očekuje se da će pravo na potporu imati oko sto gospodarstava. Potporu će moći dobiti oni koji su isporučivali mlijeko u odobreni objekt i imaju evidentiranu barem jednu isporuku mlijeka u lipnju. Nadoknadit će im se šteta za nepredano mlijeko od dana prekida isporuke do kraja laktacije ili za onaj broj dana kada nisu mogli predavati mlijeko s tim da je cijena litre kozjeg mlijeka 0,9 eura, a ovčjeg 1,45. No, Program je tek u javnom savjetovanju, a isplata potpore očekuje se do kraja godine, ali sigurno ne prije jeseni. Program pozdravlja predsjednik Regionalne udruge kozara i ovčara Ruka Krunoslav Čičko, ali i napominje kako je reakcija države trebala biti puno brža.

-Žao nam je što smo u ovih mjesec dana imali dosta natezanja oko toga jer je prva reakcija ministarstva bila da novca nema i nisu oni vidjeli da je to problem koji su ustvari oni uzrokovali jer je prekid otkupa mlijeka, janjadi i jaradi naredba ministarstva. Imamo saveze udruga za sve životinja i bilo bi nam draže da se ubuduće konzultiraju s proizvođačima jer tako bi unaprijed izbjegli neke probleme. Nama kronično nedostaje komunikacija između onih koji propise donose i poljoprivrednika koji bi se tih propisa trebali pridržavati – napominje Čičko.

No, čekanje na donošenje programa, a potom i na isplatu nije jedina zamjerka stočara.

-Ne znam zašto ili kako se odvajaju OPG-i sa svježim sirom i oni koji prodaju mlijeko otkupljivačima – upozorava garešnička sirarka Nada Bajević nezadovoljna što nije predviđena potpora i za one koji nisu mogli prodavati svježi sir.

Mesni apsurdi

Ona sama, ističe, nije u tom problemu jer u tom trenu ni nije radila sir već je sve mlijeko ostavljala za podmladak, ali problem koji sada ima je što jariće koji su spremni za plasman nema kome prodati.

-Nema prodaje, jarići se sada moraju i hraniti, a ne možemo ih prodati. Troškovi rastu, gubici rastu – upozorava.

 

U istoj situaciji je i Ratko Aščić čiji janjci također rastu i čekaju bolje tržišne dane s tim da će kada ti bolji dani dođu i janjci vjerojatno biti preveliki. Prodaja janjadi i jaradi je doduše dozvoljena, ali po strožim uvjetima, isključivo klaonicama, pa kao i da nije.

-Mi takvog mesara nemamo da to radi, da meso prodaje restoranima već prodaje mesnicama. Tako da iako su ublažili te mjere to nama ništa ne znači, prodaja je i dalje zaustavljena – kaže taj ovčar.

Problem su upravo dodatni uvjeti. 24 sata prije prodaje veterinar mora pregledati grla i utvrditi da su zdrava što, kažu uzgajivači, nije ništa sporno, ali je ono što slijedi. Meso se i nakon post mortem pregleda, iako je potvrđeno da su životinje bile zdrave i iako kuga malih preživača nije opasna za ljude, može plasirati isključivo nakon provedbe strogo definiranog postupka toplinske obrade koja podrazumijeva da se u mesu postiže temperatura u središtu od najmanje 80 ºC ili pak temperatura u središtu 70 ºC najmanje 30 minuta. To, dakle znači da ugostitelji u svakog jarića ili janjca trebaju piknuti termometar sa sondom kako bi se uvjerili da je postignuta tražena temperatura. Uzgajivači drže da za to nema razloga.

-Apsurd, ali je tu. To je zaštita nad zaštitama zaštite. Ako je već veterinar potvrdio da je to zdravo meso, ne vidimo razlog da bi se dalje išlo u kontrolu prvenstveno jer kuga malih preživača nije zoonoza, ne vidimo uzročno-posljedičnu vezu pojačane termičke obrade nakon što je životinja proglašena zdravom. Inače naše uprave vole donositi propise nad propisima i biti veći katolici od pape – ljuti se Čičko.

Pribojavaju se stočari da će obveza dodatne termičke obrade i provjere posebice kada se treba okrenuti velik broj ponajprije janjaca ugostitelje odvratiti od domaće proizvodnje, ali apeliraju da ipak učine taj dodatni ubod.

-Apeliramo da dok god je naredba na snazi da ugostitelji naprave taj dodatan napor i da otkupljuju takvu janjad i jarad jer postoje i one godine nakon ove i ako ugasimo proizvodnju nećemo imati od koga otkupljivati, neće biti proizvođača – poručuje predsjednik Ruke.

Dok se čeka potpora za mlijeko i traže otkupljivači grla koji udovoljavaju uvjetima, život ide dalje, a uzgajivači računaju koliko mogu izdržati.

-Računi dolaze svaki mjesec, ne gledaju oni je li kuga ili nije kuga. Život se nastavlja, stoka se hraniti mora, mi moramo jesti, moramo plaćati račune, popravke na strojevima. Raditi se mora dalje – zaključuje Aščić uz nadu da će se situacija stabilizirati što prije.

Foto: ilustracija Canva

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.