OTOCI NISU PRAZAN PROSTOR Evo što o Klasićevoj ideji kažu otočni čelnici s juga Hrvatske

Viralna izjava povjesničara Hrvoja Klasića, prema kojoj bi Hrvatska dio migranata mogla naseliti na slabije naseljene otoke, izazvala je burne reakcije diljem zemlje. Rasprava se posljednjih dana vodi na društvenim mrežama, u medijima i među građanima, a pitanje je stiglo i do onih na koje se takva ideja najizravnije odnosi, a to su stanovnici hrvatskih otoka!

Sami jug Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanska županija obuhvaća neke od najpoznatijih naseljenih hrvatskih otoka, među kojima su Korčula, Mljet, Lastovo te Elafitski otoci. Iako se u javnosti često govori o demografskom padu i iseljavanju, otočni čelnici upozoravaju kako otoci nisu prazni prostori koji čekaju nove stanovnike, već zajednice s razvojnim planovima, infrastrukturnim ograničenjima i svakodnevnim izazovima.

Zbog toga smo gradonačelnike i načelnike nekoliko otočnih jedinica lokalne samouprave pitali kako gledaju na prijedlog da se migranti organizirano naseljavaju na hrvatske otoke te smatraju li da je takav model uopće provediv.

Grad Korčula

„To je nešto toliko besmisleno da se postavlja pitanje ima li uopće smisla komentirati. Za mene je važnije pitanje kako čovjek koji iznosi takve sulude ideje može uopće biti profesor u bilo kojoj obrazovnoj ustanovi, a kamoli na fakultetu? Očekivao sam da će gospodin Klasić nakon te izjave odmah u svoj stan primiti barem dvoje migranata iz Sirije i sjeverne Afrike i svojim primjerom pokazati da je pravi humanista te da je vlastitim primjerom spreman provoditi ideje koje nudi drugima. Nisam čuo da se to dogodilo. Lakše je od države primati profesorsku plaću, živjeti lagodno, a nama otočanima prodavati ljevičarsku demagogiju“, komentirao je gradonačelnik Korčule Frano Jeričević.

Općina Blato

„Smiješna izjava koja dolazi od osobe očito neupućene kako izgleda život na otocima. Neka profesor Klasić objasni od čega bi migranti živjeli zimi. Naime, na otocima se živi cijelu godinu, a ne par mjeseci ljeti. Borimo se s infrastrukturom, struja, voda, odvodnja, sve nam je preopterećeno. Uostalom, gdje bi živjeli svi ti ljudi koje poziva? Hoćemo ih useliti u stare kamene kuće po Blatu s neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima? Možemo prepustiti migrantima da se bave nasljedstvom, precima i njihovim potomcima Australiji. Kad se otok napuči migrantima, tko će brinuti o sigurnosti stanovnika, dvadesetak policajaca koje sad imamo? Hoće li biti porasta kriminala ako tim ljudima ne osiguramo sve uvjete? Poručujem profesoru neka se malo makne s fakulteta u Zagrebu i pogleda kako se živi u drugim krajevima Hrvatske, pogotovo na jugu. Očito nema pojma“, zaključio je načelnik Blata Jurica Petković.

Općina Lastovo

„Male otočne zajednice opstale su zahvaljujući tradicionalnom načinu života i kulturi i zbog toga su osjetljive na svake promjene, pogotovo nagle. Naseljavanje bilo kakvog većeg broja stanovništva je u tom smislu potpuno neprihvatljivo. Odseljavanje s otoka i doseljavanje je normalna dinamika i pojava, ali tu pričamo o pojedincima i obiteljima. Naravno da je poželjno da se novi ljudi doseljavaju na otoke. Međutim, to ne uključuje ciljano doseljavanje većeg broja migranata“, uvjerena je načelnica Lastova Anita Jančić Lešić.

Općina Mljet

„Čuo sam za izjavu i više sam je shvatio kao šalu, a ne kao ozbiljnu ideju. Na našem otoku ima mjesta za sve ljude svijeta, ne dijelimo ljude po narodnosti. Međutim, masovno naseljavanje jednostavno nije opcija. Pojedinačni slučajevi doseljenika su, s druge strane, uvijek dobro došli. A baš da će migranti iz sjeverne Afrike okopavat naša zapuštena zemljišta, obrađivati i saditi naše kulture, baš i nisam uvjeren“, poručuje načelnik Mljeta Đivo Market.

Suđurađ (Šipan)

„Ta mi izjava djeluje malo suluda. Čini mi se da čovjek koji to govori nikad nije živio na hrvatskim otocima, možda ih je nekad tek posjetio. A teško mi je i povjerovati da su ti ljudi bježali iz Maroka, žrtvovali svoj život, a da bi onda završili na našim otocima. No, kad im Klasić već nudi prostor za život, zašto im ne ponudi sisačko područje, odakle on potječe? Ne vjerujem da bi mu se ta opcija svidjela. Kao što se ne sviđa ni nama. Također, ne bi mi bilo drago da se te izbjeglice nasele u Hrvatsku, a naša domovina im, vjerujem, nije ni cilj“ smatra Ivica Katić, predsjednik MO Suđurađ na Šipanu.

Hoće li ova ideja ostati tek predmet javne polemike ili će prerasti u ozbiljniju raspravu o mogućim modelima razvoja i naseljavanja hrvatskih otoka u potpunosti je jasno, dileme uopće nema. Prijedlog da se hrvatski otoci promatraju kao prostor za plansko naseljavanje migranata potpuno je promašen. Takav pristup zanemaruje stvarnost otočnog života, probleme s kojima se otočne zajednice godinama suočavaju i činjenicu da otoci nisu prazan prostor na zemljopisnoj karti, već dom tisućama ljudi.