Plin i struja zamrznuti, najviše će nadrljati oni koji se griju na pelete

Sezona grijanja počinje, a dobra je vijest da cijene plina, struje i toplinske energije za kućanstva ostaju subvencionirane i nepromijenjene do kraja ožujka. S druge strane, peleti su u godinu dana poskupjeli 30 do 40 posto, a drva na razini kao lani.

Vlada je početkom rujna usvojila 11. paket mjera pomoći, vrijedan oko 260 milijuna eura, kojim od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. zadržava cijene električne energije, plina i toplinske energije za kućanstva na dosadašnjoj, subvencioniranoj razini. Bez te intervencije plin bi, prema procjenama, poskupio oko 16 posto. Razlog pritiska je skok na svjetskim tržištima, gdje je europska referentna cijena plina u godinu dana porasla oko 136 posto, na približno 78 eura po megavatsatu, a nafta oko 50 posto, na oko 100 dolara za barel. Taj udar ove sezone ne stiže na račune za struju i plin, ali pogađa one koji se griju na drva, pelete i lož ulje.

Kako bismo vidjeli što to znači u praksi, za potrebe ovog teksta pretpostavili smo da je za zagrijavanje prosječno izoliranog prostora od stotinjak kvadrata godišnje potrebno oko 20.000 kilovatsati energije. Stvarna potrošnja može znatno odstupati, ovisno o izolaciji, navikama i sustavu grijanja, pa valja napomenuti da su ovakvi iznosi informativni.

Drvo ostaje najjeftiniji i najrašireniji energent u ruralnim i kontinentalnim krajevima. Cijena tvrdog drva, bukve, graba i hrasta, kreće se okvirno od 55 do 75 eura po prostornom metru i ostala je slična prošlogodišnjoj. Za kuću od stotinjak kvadrata za sezonu treba oko 25 prostornih metara, što izlazi na približno 1300 do 1500 eura, uz dodatne troškove dopreme i piljenja, no kućanstva koja griju manji ili bolje izolirani prostor troše i osjetno manje.

Peleti se godinama nude kao čišća i povoljnija zamjena za drva, no ove je sezone ta prednost dijelom nestala. Vreća od 15 kilograma sada stoji okvirno od šest do 7,5 eura, dok je lani prije Božića bila oko 4,8, a u svibnju oko 5,5 eura. Proizvođači rast objašnjavaju višim troškovima prijevoza, plaća i električne energije te ponovljenim poskupljenjima drvne sirovine, a ne isključuju još jedno, manje poskupljenje do kraja godine. Kućanstvo kojem za sezonu treba oko četiri tone peleta tako sada izdvaja okvirno između 1600 i 2000 eura, čime se pelet cjenovno približio plinu ili ga premašio.

Potrošači priključeni na gradsku plinsku mrežu, a njih je u Hrvatskoj oko 600.000, ovu sezonu dočekuju bez poskupljenja. Uz zadržanu subvencioniranu cijenu, grijanje stana od stotinjak kvadrata na gradski plin stoji okvirno oko 1200 eura godišnje, čime plin ostaje među povoljnijim opcijama za one koji ga imaju.

Struja je i dalje zamrznuta, ali i najskuplji način grijanja. Prosječni mjesečni račun kućanstva koji bi bez subvencija iznosio 58,25 eura uz mjere ostaje na 43,33 eura, čime kućanstvo na godišnjoj razini štedi oko 180 eura. Ipak, grijanje isključivo na struju za stan iz izračuna stoji okvirno oko 3700 eura godišnje, gotovo pet puta više od najpovoljnijih opcija, pa se isplati uglavnom kućanstvima sa solarnim panelima.

Ondje gdje postoji, najpovoljnija je gradska toplana, s okvirnim troškom oko 800 eura godišnje, iako se cijene razlikuju od grada do grada. Lož ulje i ukapljeni plin ostaju među skupljima, a lož ulje dodatno poskupljuje s rastom cijene nafte na svjetskom tržištu. Subvencije vrijede do 31. ožujka 2027., a najugroženiji kupci, njih oko 130.000, i dalje dobivaju vaučer od 70 eura mjesečno za podmirenje računa za energiju.