Idete po vrganje? Stručnjak otkriva grešku koja može biti opasna

Stručnjak za gljive Željko Križevac iz Valpova upozorio je berače da najviše griješe kad beru mlade i nerazvijene gljive, jer se tada jestiva vrsta najlakše zamijeni s otrovnom.

Ljudi su mu donosili pletene košarice s više vrsta gljiva. Među vrganjima i sunčanicama bile su smrtno otrovne zelena i bijela pupavka te ludare. Morali su ih baciti. Križevac tvrdi da se otrov dodirom prenosi s otrovne gljive na jestivu, pa ne smiju stajati zajedno. Zato savjetuje da svaka gljiva ide u posebnu vrećicu, a kod kuće se provjeri u stručnoj literaturi.

Vrganja ima i u našem kraju. Kako smo pisali, na bjelovarsku tržnicu stižu s Bilogore, a najpoznatije lokacije su šume oko Velikog Trojstva i Samarice.

Najveća zamka, kaže Križevac, su mlade gljive. Klobuk i stručak još nisu razvijeni, pa se ne vide listići ni cjevčice po kojima se vrste razlikuju. Zato savjetuje da se beru samo razvijene.

Ni stare nisu bezopasne. Hrvatski mikološko-gljivarski savez u svom gljivarskom kodeksu upozorava da se čovjek može otrovati i jestivom gljivom ako je prestara.

Početnicima Križevac savjetuje da zapišu u kakvoj su šumi našli gljivu, ispod kojeg drveća i na kakvom tlu, pa to usporede sa stručnom literaturom. Dobro je gljivu prerezati nožem od klobuka do stručka. Ako promijeni boju, bolje ju je ne jesti, jer boju mijenjaju ludare, ali i pojedini vrganji. Ni slikama u knjigama ne treba slijepo vjerovati, jer gljive u prirodi često izgledaju drukčije. Kad postoji sumnja, gljivu treba odnijeti nekome tko ih dobro poznaje ili gljivarskoj udruzi.

Gljivu ne treba čupati, nego je laganim okretanjem stručka izvaditi iz zemlje, a rupu zatrpati. Ubrana gljiva ne ide u najlonsku vrećicu ni plastičnu kantu, nego u pletenu košaru ili platnenu vrećicu koja propušta zrak.

Za gljive treba i strpljenja. Rastu na temperaturi od 15 do 25 Celzijevih stupnjeva i uz relativnu vlažnost od 90 posto, kaže Križevac. Kiša bi trebala padati tjedan dana, a nakon toga savjetuje pričekati od 15 dana do mjesec dana pa tek onda krenuti u šumu.

U šumama kojima gospodare Hrvatske šume treba dozvola. Besplatna je, dobiva se preko interneta i vrijedi do 31. prosinca. S njom se smije ubrati do tri kilograma gljiva dnevno, a bez nje kazna je od 133 do 933 eura. Za privatnu šumu treba dozvola vlasnika. Zbog afričke svinjske kuge dozvole se, prema obavijesti Hrvatskih šuma iz srpnja, ne izdaju u upravama šuma Osijek, Vinkovci, Našice, Slatina, Požega i Nova Gradiška. Bjelovarska uprava nije na tom popisu.

Djeci do 12 godina gljive nije preporučljivo davati, a jela od gljiva ne bi trebalo podgrijavati. Ako se sat, dva ili više nakon obroka od gljiva pojave povraćanje, vrtoglavica ili proljev, treba se odmah javiti liječniku.