Provjerili smo jesu li i Bjelovarčanima oči veće od želuca

U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane, a 129 bi se i dalje moglo iskoristiti. To je posebno izraženo oko blagdana kada dosta nas pripremi hranu koja bi mogla nahraniti omanju vojsku, a kada se ona ne pojede završi u smeću. No, bacanje hrane je boljka koja nas prati kroz cijelu godinu. Nekada skuhamo previše, nekada ono kupljeno ostane zaboravljeno u hladnjaku ili smočnici i pokvari se, a najčešće takvu sudbinu doživljava meso i voće, a potom povrće i krumpir. Međutim, ima i onih kojima je bacanje hrane nezamislivo.

-Ja ne bacim ni koricu kruha, ništa. Složim toliko koliko mi treba, jako sam šparna. Isplaniram koliko mi treba i ništa se ne baci, ne pripremim puno već radije ako mi ‘fali’ dokuham – otkriva nam svoju tajnu odgovornog ponašanja s hranom Bjelovarčanka Milka.

Neki ipak dio hrane bace.

-Rijetko, ali nekada bacim višak hrane. Najčešće su to prilozi – iskren je Zoran.

Rješenje koje taj Bjelovarčanin vidi je planirana kupnja, odnosno bolje planirana kupnja. No, dobro planiranje nije jedini način sprječavanja bacanja hrane.

-Imam dobar apetit – smije se Bjelovarčanin Zdravko.

Što kada se sve pripremljeno ili kupljeno ne može pojesti? I za to ima lijeka.

-U zadnje vrijeme uopće ne bacam hranu. Manje kuham, a ako nešto i ostane moj muž ne da baciti već jede drugi dan – kaže Bjelovarčanka Mirjana.

Nisu Mirjana i njen suprug jedini koji se drže tog pravila da je hranu bolje spremiti i pojesti kasnije nego da ona bez razmišljanja završi u otpadu.

-Ako netko primjerice sada ima previše pečenog odojka može ga pokloniti susjedu koji ga nema, a ja osobno ako nešto ostane stavim u škrinju i u roku 15 dana to mogu potrošiti. Vodim brigu o tome da hrane ne bude previše. Mislim da ljudi više umiru od debljine nego od gladi, trebali bi stvarno pripaziti na to – savjetuje gospođa Milka.

Onih koji kupuju i kuhaju manje, a ono što ostane ili spreme i pojedu drugi dan ili od njega pripreme drugo jelo je i dalje nedovoljno sudeći po podatku da svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane, a kada izračunate koliko hrana košta to znači da smo u smeće bacili nemalu svotu.