Ovčari godinama ne znaju kamo s vunom. Ovaj mladić sada im nudi rješenje od kojeg svi mogu zaraditi!

Samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je više od 60 tisuća ovaca čiji vlasnici imaju zajednički problem – kamo s vunom. Odgovor na to pitanje nema ni Ivan Ožeg iz Donje Vrijeske kod Đulovca koji drži sto ovaca takozvane slovenke.

-Ove godine smo vunu dali šišaču da si odveze, a što će on s njom ne znam – smije se Ožeg.

Ne zna se ni koliko se vune u Hrvatskoj uopće preradi jer službenih podataka o tome nema.

-Po mojim procjenama i saznanjima iz literature, rekao bih da se otprilike četvrtina proizvedene vune u Hrvatskoj na neki način iskoristi, odnosno ne završi negdje na odlagalištima otpada, poljima, rijekama gdje se sve baca. Ako procijenimo da je negdje 1.200 tona proizvedene vune, četvrtina koja se iskoristi je negdje oko 300 tona – navodi poražavajuće podatke izvanredni profesor Zavoda za specijalno stočarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivan Vnučec.

Organiziranog otkupa nema tako da je vuna ovčarima umjesto izvora dodatne zarade problem unatoč tome što je raspon iskoristivosti velik i to ne samo u tekstilnoj industriji za koju je potrebna kvalitetna vuna s barem udjelom merina.

-Postoji čitav jedan dijapazon mogućnosti korištenja vune poput malča. Može se koristiti u povrtlarstvu, u građevinarstvu kao materijal za izolaciju, od nje se mogu raditi peleti koji se kasnije koriste u uzgoju biljaka – ističe Vnučec.

Upravo su peleti od ovčje vune sto posto organsko gnojivo koje zadržava vlagu i potom je otpušta u suhim uvjetima. Uz to u zemlju otpušta hranjive tvari i prirodni je repelent za puževe. U Hrvatskoj su još slabo poznati, a upravo je tu svoju proizvodnu priliku vidio Dominik Piskor iz Molvi Gredi u Koprivničko-križevačkoj županiji koji je u svibnju otvorio pogon za preradu ovčje vune od koje radi pelete.

-U Hrvatskoj sam jedini koji to proizvodi, a trenutno sam i jedini koji otkupljuje vunu. Odlučio sam se na to jer pratim da je vuna veliki problem u Hrvatskoj, a treba nešto probati – kaže mladi poduzetnik.

U Hrvatskoj se tek probija i peleti od ovčje vune nisu u široj primjeni, pa sada ono što proizvede izveze u Njemačku u kojoj su peleti od ovčje vune već poznat proizvod. Prerađuje sve vrste vune bez obzira na pasminu ovce ili boju vune i ima samo jedan uvjet.

-Bitno je samo da vuna nema blata i zemlje jer se mora sječkati, a blato i zemlja mi uništavaju noževe na sječkari. Može imati i izmeta i sijena i trave, samo da nije blatna i mokra. Može biti vlažna, ali ne mokra – kaže Piskor.

Kada počne raditi punim kapacitetom mjesečno će moći preuzeti 15 tona vune, a svoju priliku vidi u tome da se sve više priča o zelenoj poljoprivredi u koju se peleti od ovčje vune idealno uklapaju.