MAŠKARE Kako su to radili naši stari

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Fašničko ludilo ide ka svom vrhuncu, maske su spremne, a od početka korizme dijeli nas još samo koji dan. Kako se nekad maskiralo, koje su maske i običaji bili najpopularniji na području središnje Hrvatske, ispračala nam je Vesna Peršić Kovač,  etnologinja i viša kustosica u Muzeju grada Koprivnice.

Vesna Peršić Kovač

– Fašnički običaji u središnjoj Hrvatskoj negdje do 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća bili su vrlo bogati, a ono što je bilo tipično za ovo naše područje su ophodni običaji maskiranih povorki koje su obilazile mjesto u kojem žive – išli su od kuće do kuće. Posebno popularne bilo je maskiranje u svadbene povorke, a uz to. vrlo zastupljeno bilo je i maskiranje u pojedina zanimanja koja nose uniformu, kaže Vesna.

Dodaje kako se u to vrijeme prakticiralo da maska uvijek bude suprotnost od onoga što smo bili u svakodnevnom životu, a ponekad je bilo dovoljno samo odjenuti odjeću naopako.

– Zanimljiva je bila i maska stavljanja lica na zatiljak, a tu je i česta maska gdje baka nosi djeda na leđima. Ono što je bilo jako popularno, osobito u Podravini, je preoblačenje muškaraca u žene i žena u muškarce – kaže naša sugovornica.

Postojao je i još jedan važan motiv za ophodnju kuća od strane maškara, a to su dobre želje ukućanima – sreća, zdravlje i blagostanje, a posebno rodnost i plodnost.

– Obaveza domaćina bila je počastiti sve maškare koje ga posjete hranom i pićem pa se tako maskirane goste darivalo jajima, krafnama i kolačima, a vrlo rijetko se maškarama davao novac. Ukratko, darovi su bili simbolični – priča Vesna.

Na sam Fašnik kuhala se juha od crnog ili bijelog pijetla, a na  bjelovarskom području se od tog pijetla odrezala glava, bacila se preko krova štale te se na taj način željelo osigurati dobro zdravlje stoke. To je bio način zaštite od svih loših utjecaja. Osim toga, tog dana je ženama bilo zabranjeno šivati jer se vjerovalo ako budu šivale, zašit će otvore kokošima pa one neće moći nesti jaja, dodaje Vesna.

-Većina tih običaja više ne živi, no kao i prije, i danas su za Fašnik najzainteresiraniji oni najmlađi – zaključuje naša sugovornica. (D. Čerčić)


PODIJELI S PRIJATELJIMA!