Hrvatska obiluje geotermalnom energijom koja se ne iskorištava ni približno dovoljno, HSLS predlaže rješenje

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Jedna od najvećih prepreka za opsežnije iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj zakonska je regulativa koja trenutno ne razlikuje taj oblik obnovljive energije od nafte i plina. Drugim riječima, opravdano stroga i temeljita regulativa koja se odnosi na naftne bušotine nimalo se ne razlikuje od ekološki neusporedivo prihvatljivije eksploatacije geotermalne energije.

Dvije godine papirologije”

Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak tako je nedavno izjavio da je ishođenje potrebnih dozvola za pokretanje istražne bušotine u okolici Bjelovara potrajalo dvije godine, što je svakako obeshrabrujuće za potencijalne investitore u tom segmentu, bez obzira je li riječ o privatnom kapitalu ili državi, odnosno jedinicama lokalne i regionalne samouprave i uprave.

Poučen vlastitim iskustvom u posljednjih pet godina otkako je Grad Bjelovar počeo raditi na iskorištavanju geotermalne energije, Hrebak je, ovoga puta u funkciji saborskog zastupnika, ali i predsjednika HSLS-a, stranke u vladajućoj koaliciji, najavio da će ta stranka predložiti uvođenje Zakona o geotermalnoj energiji čiji će naglasak biti upravo na pojednostavljenju, ubrzanju i na kraju krajeva, većem poticanju ulaganja u taj sektor.

Predlažući posebnu zakonsku regulativu za geotermalnu energiju, Hrebak je iznio niz javnosti malo poznatih podataka poput onoga da Mađarska, koja raspolaže gotovo jednakim geotermalnim potencijalom kao Hrvatska, ima već 200 geotermalnih izvora koji se koriste u poljoprivredi. Istovremeno, u Hrvatskoj su samo dva takva – u Kerestincu kod Zagreba i u Bošnjacima kod Županje.

„Porastom svijesti o vrijednosti obnovljivih izvora energije i velikoj važnosti energetske neovisnosti geotermalna energija prepoznata je kao jedan od najvrijednijih obnovljivih izvora energije. Njena je prednost što je, u odnosu na sve ostale izvore obnovljive energije poput sunca i vjetra, stalna. Toplina dolazi iz Zemlje 365 dana u godini i 24 sata dnevno te ne ovisi o vremenskim prilikama, oblacima, dobu dana, jačini vjetra i slično”, naveo je Hrebak dodavši da je u sjevernom dijelu Hrvatske koji se nalazi u panonskom bazenu geotermalni gradijent 60 posto viši od prosjeka Europske unije.

Hrvatska usto raspolaže neprocjenjivo vrijednom dokumentacijom Ine koja je u posljednjih 50 godina izradila 4.200 bušotina u potrazi za naftom i plinom i sve to detaljno dokumentirala i time svim investitorima uvelike uštedjela vrijeme i novac.

Ogroman neiskorišteni potencijal

Tako je, temeljem podataka Ine, procijenjeno da je hrvatski geotermalni potencijal 500 MW što se tiče proizvodnje električne energije. Kada je u pitanju proizvodnja toplinske energije, taj potencijal je još pet do šest puta veći.

„Od tih 500 MW potencijala, do sada je na čitavom području Hrvatske izgrađena samo jedna geotermalna elektrana, ona u Bjelovaru. Najveća je u kontinentalnom dijelu Europe s binarnom tehnologijom, kapaciteta 16,5 MW, ali to je jedva nešto više od dva posto potencijala u Hrvatskoj”, naglasio je Hrebak te dodao da se u Cigleni godišnje proizvodi električna energija u vrijednosti od 120 do 130 milijuna kuna, a vjerojatno i mnogo više s obzirom na stalna poskupljenja. Napomenuo je i da se u Europi više od 50 posto potrošnje energije odnosi na troškove grijanja i hlađenja.

„Geotermalna energija može se koristiti za proizvodnju električne energije, za medicinske svrhe u obliku termi i toplica, grijanje pojedinačnih zgrada, sustavno grijanje više zgrada, u poljoprivrednoj proizvodnji za staklenike, plastenike, ribnjake, gospodarske objekte, procesnu industriju i slično. Da bi se ostvario postojeći potencijal, moraju se ubrzati procedure za odobrenje bušenja istražnih bušotina. Želimo li ostvariti velike prirodne potencijale koje, za razliku od mnogih drugih zemalja imamo, trebamo mijenjati dugotrajne i komplicirane procese dobivanja dozvola, kao i sve nelogičnosti i kontradiktornosti unutar administrativnog sustava. Sustav treba biti učinkovit, transparentan, a njegovi dijelovi koordinirani. HSLS će stoga tražiti da se što prije donese Zakon o geotermalnoj energiji”, zaključio je Hrebak.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije


PODIJELI S PRIJATELJIMA!