Hripavac stigao u Bjelovarsko-bilogorsku županiju, razmatra se uvođenje testiranja

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije zabilježena su prva dva slučaja obolijevanja od hripavca. Kako otkriva Vedran Trupac, ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo, oba slučaja su potvrđena testiranjem, a oboljeli su sa čazmanskog područja i iz istog su kućanstva. Inače, posljednji slučajevi zaraze zabilježeni su 2017. godine kada su prijavljena dva slučaja i godinu dana ranije s tri prijavljena slučaja.

– Za sada je situacija pod kontrolom, no smo smo spremni ako se se pojavi veći broj slučajeva. Trenutno razmatramo uvođenje testiranja na hripavac iako, moram priznati, za sada još uvijek nema velikog interesa – kazao je Trupac dodavši kako se testiranje obavlja PCR uređajem baš kao i testiranje na koronu. No ono što je najvažnije je, istaknuo je Trupac, cijepljenje.

– Zahvaljujući dobroj procijepljenosti, to je rijetka bolest na našem području. Naime, potrebna procijepljenost je 95 posto, a prema godišnjem izvješću o cijepljenju na području Bjelovarsko-bilogorske županije za 2022. godinu, primarno cjepivo u prvoj godini života primilo je 94,79 posto djece. Prema kalendaru cijepljenja, prvo docjepljivanje na redu je u drugoj godini života, a cjepivo je primilo 94.44 posto djece, dok je drugo docjepljivanje na redu u šestoj godini života, a ovo cjepivo je primilo 91.81 posto djece na području Bjelovarsko-bilogorske županije – ističe je epidemiologinja županijskog Zavoda za javno zdravstvo Sanja Smolčić. Pri tome pojašnjava kako, s obzirom na to da imunitet nakon cijepljenja ili preboljenja nije dugotrajan, oboljeti mogu svi, no kako najčešće obolijevaju dojenčad i mala djeca.
Hripavac je ozbiljna i vrlo zarazna infekcija, u narodu poznata i kao magareći kašalj, uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Ujedno, to je jedna od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Simptomi hripavca

– Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljeni nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jaki kašalj. Drugi stadij bolesti naziva se paroksizmalni stadij, zbog karakterističnih napadaja kašlja te može trajati dva do šest tjedana. Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset kašalja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj koji u veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tijekom nekoliko dana, kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje. Napadaji kašlja su učestaliji tijekom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, također moguće su i neurološke komplikacije. U trećem stadiju oporavka napadaji kašlja postaju rjeđi te prestaju kroz dva do tri tjedna, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci – pojašnjavaju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Dodaju kako je klinička slika kod novorođenčadi i dojenčadi najčešće težeg kliničkog tijeka i najčešće nema karakteristične paroksizme kašlja budući da još u potpunosti nije razvijen refleks kašlja, već se javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje i usporeni rad srca. Infekcija je općenito blaža u djece tinejdžerske dobi i odraslih, nego u novorođenčadi i mlađe djece, a osobito u onih koji su se cijepili protiv hripavca te se u njih može činiti kao obična prehlada.

Širenje, inkubacija i trajanje bolesti

– Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan. Dijagnoza se može postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, ali za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza. Trajanje infekcije može biti do dva tjedna s iscrpljujućim kašljem do 90 dana. Moguć je razvoj komplikacija bolesti, što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog djeteta, pravovremenoj dijagnostici i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe – upozoravaju epidemiolozi Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar dodajući kako bi se oboljele osobe, kao i svi oni koji sumnjaju na bolest, trebali izolirati te javiti liječniku kako bi potvrdili dijagnozu i što prije započeli liječenje.