Jeste li znale da prva žena koja je u Zagrebu doktorirala farmaciju dolazi iz Bjelovara?

Međunarodni je dan žena koji se obilježava u spomen na prosvjed tekstilnih radnica, a na koji se podsjeća na doprinos žena koji je kroz povijest često puta bio zanemaren bilo da su žene ostale u sjeni muškaraca ili da su muškarci njihova otkrića jednostavno ukrali i pripisali sebi.

U posljednje se vrijeme tako sve više govori o tome koliki je doprinos u radu najpoznatijeg genijalca Alberta Einsteina dala njegova prva supruga i sama vrsna matematičarka i fizičarka Mileva Einestein, rođena Marić za koju je sam Einstein u vrijeme dok su bili zajedno rekao da rješava njegove matematičke probleme, a teoriju relativnosti nazivao ‘njihovom teorijom’.

Bez svog je izuma gotovo ostala Margaret Knight koja je izumila stroj za papirnate vrećice, ali je muškarac tražio da se njegovo ime upiše na patent jer ona kao žena nije sposobna za tako nešto. Nakon tri godine sudske bitke dokazala je da je.

Nepriznate zasluge

Tek se u posljednje vrijeme priznaje genijalnost hollywoodske glumice Hedy Lamar koja je bila jedna od najljepših žena svijeta, ali je bila puno više od lijepog lica. Upravo je ona osmislila tajni način komuniciranja koji je trebao pomoći u borbi protiv nacista, ali su je nadležni otpravili da trupe razveseljava svojom ljepotom.

No, upravo je njen koncept temelj za današnje sigurne Wi-Fi, GPS i Bluetooth veze. Još jedna u nizu u svom vremenu nepriznatih žena je Lise Meitner koja je s Ottom Hahnom 1938. prvi put artikulirala ideju o nuklearnoj fisiji koja je bila temelj za izradu atomske bombe, ali je Nobelovu nagradu za taj izum dobio samo on. Da bi se ta nepravda barem dijelom ispravila po njoj je krajem devedesetih nazvan kemijski element meitnerij, a po njoj se zovu i krateri na Mjesecu i Veneri kao i jedan asteoroid.

Ipak, nijedan slučaj ne ostavlja tako gorak okus kao onaj Rosalind Franklin, neopjevane junakinje najvažnijeg otkrića u biologiji dvadesetog stoljeća, struktuke DNA. Na tome su paralelno radili James Watson i Francis Crick te ona i Maurice Wilkins, ali je Wilkins koji se nije mogao pomiriti s tim da mu je ona nadređena njoj iza leđa i bez njenog znanja njena otkrića pokazivao Watsonu i Cricku pri čemu je ključan doprinos otkriću strukture ‘molekule života’ upravo njen kristalografski rad. Ključan i pokraden. Watson, Crick i Wilkins su se okitili Nobelovom nagradom, a ona je ostala praznih ruku.

Nepoznate Bjelovarčanke

Ni Bjelovar ne cijeni ili ne zna dovoljno o nekima od značajnih žena koje su kročile njegovim ulicama. Jedna od njih je ‘bjelovarska Ivana Brlić Mažuranić’, Klara Kolesarić.

-Ona se u međuratnom razdoblju bavila dobrotvornim radom i pisanjem. Stvarala je dosta, a pisala je većinom priče i pripovijesti za djecu, dramske igre i glazbeno-scenske igrokaze. Najpoznatije su njene “Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera” koje su 1931. objavljene u Zagrebu, a ilustrirao ih je poznati hrvatski slikar i strip majstor Andrija Maurović. Knjiga je ponovno objavljena 2019. godine – otkriva ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić.

Mjesto koje zaslužuje ne zauzima ni slikarica Nasta Rojc, ali još je manje prepoznat doprinos njene sestre Darinke Zdenke Marije Rojc Katušić koja je bila aktivna na znanstvenom polju i bila pionirka, žena koja je uspješno ‘razbijala staklene stropove’.

-Ona je jedna od rijetkih žena koja je 1913. uspješno završila Farmaceutski učeni tečaj u Zagrebu i nakon toga je postala vlasnica ljekarne na Gornjem gradu u Zagrebu “K crnom orlu” i bila je prva žena vlasnica ljekarne. Nakon toga je nastavila studirati i doktorirala je 1915. i time postala prva žena s položenim doktoratom na Farmaceutskom učenom tečaju u Zagrebu – kaže Krivić Lekić.

Položaj žena danas

Iako je do danas postignut velik napredak, žene u dalje nisu prepoznate u jednakoj mjeri. Većina gradova ima muško lice, primjerice u Bjelovaru je od 326 ulica samo njih 11 nazvano po ženi. Iako žene čine čak 60 posto visokoobrazovanih, u 67 posto trgovačkih društava koja su izlistana na burzi u nadzornim odborima nema nijedne žene, a isključivo muškarci su sjedali u 34 posto uprava tih društava. I to unatoč tome što podaci pokazuju da više žena na upravljačkim pozicijama gospodarstvu može donijeti samo napredak, a na EU razini se pokazalo da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na rast BDP-a od 6,1 do 9,6 posto.

Političari/političarke

Ni na političkoj pozornici situacija nije bolja. U Hrvatskom saboru žene čine tek 34 posto zastupnika. Bjelovarsko-bilogorska županija ima jednog župana, pet gradonačelnika, 17 načelnika i jednu načelnicu. U Županijskoj skupštini je tek 20 posto žena, od 39 mjesta, osam ih popunjavaju žene. U Gradskom vijeću Bjelovara je skromnih 33 posto žena, garešničkom 25 posto, a grubišnopoljskom 30 posto. U Gradskom vijeću Čazme pak žene čine 53 posto vijećnika, a u Daruvaru su također odnijele prevagu, pa 56 posto vijećničkih mjesta popunjavaju žene, konkretno 9 od 16. Uz sve to žene prema servisu MojaPlaća zarađuju 16 posto manje od muškaraca. U protekloj godini je prosječna plaća muškarca iznosila 1.290 eura, a žene 1.079 s tim da su na istom radnom mjestu muškarci plaćeni 9 posto više. Sretan Međunarodni dan žena.