Slatki krumpir koji nema veze s krumpirom: Evo koje zdravstvene dobrobiti skriva batat!

I ovog tjedna emisija Ritam zdravlja u suradnji s bjelovarskom nutricionisticom Margitom Zlatić – Crnković donosi vam namirnicu tjedna. Ovoga puta radi se o batatu, gomoljastoj biljci porijeklom iz Južne Amerike koju u našim krajevima nerijetko zovemo i slatkim krumpirom, iako u praksi nema veze s krumpirom.

Slatki krumpir

-Batat ili slatki krumpir kako ga još zovu zapravo nema nikakve veze s krumpirom. Batat pripada skupini slakova i jednoj od najstarijih povrtnih vrsta. Potječe iz Južne Amerike, ali danas se najviše uzgaja u Kini – objašnjava Crnković.

Crnković objašnjava kako je batat izgledom jako sličan krumpiru, oblikom je nešto duži, no ima mekšu strukturu. Jedna od pozitivnih osobina batata je i mogućnost da se uzgaja na različitim klimama, stoga se uzgaja i dostupan je i kod nas.

-Uzgaja se i u bjelovarskom području pa nema razloga da kažete: E nije mi dostupan batat, ne mogu si ga kupiti, ne mogu si ga priuštiti… Možete ga nabaviti i kod naših proizvođača, prema tome toplo vam ga preporučujem – dodala je.

Vrste batata i priprema

Na policama najčešće možemo pronaći nekoliko različitih boja batata, a način na koji ćemo ga pripremiti ovisi o nama, odnosno našim preferencijama.

-U dućanima danas najčešće možemo pronaći bijeli, narančasti ili ljubičasti batat. Po iskustvu, bijeli je bolji ako ga kuhate, dok je ljubičasti ukusniji ako se peče, međutim ovisi o tome kako volite. Meni je narančasti ukusniji ako se peče, no nekom je ukusniji kuhan. Sve ovisi o preferencijama – ispričala je o pripremi batata Crnković i dodala.

-Možete ga pripremiti i u slanim i u slatkim jelima, osobno mi je najukusnije varivo od leće i batata, no sve ovisi o tome što volite i na koji način volite pripremati. Ponavljam, nemojte previše zamastiti, ali na koji način pripremite batat nećete pogriješiti.

Batat u sebi nema masnoća i kolesterola, stoga je iznimno pogodan ako ste na dijeti za mršavljenje ili samo želite skinuti kilograme. Upravo zbog te osobine batat nije dobro jako zamastiti.

-Ne treba ga previše zamastiti ili slično, nego ga je najbolje pripremati na način da ga kuhate na pari ili da ga pečete u kori. Ako pričamo o tome koliko često treba jesti batat, moja preporuka je dva do tri puta tjedno jer ćete na taj način osigurati bitne vitamine i nećete pogriješiti što se tiče pretjerivanja u unosu – objašnjava naša sugovornica.

Zdravstvene dobrobiti

Unatoč tome što ga ima više vrsta, na policama ćemo najčešće pronaći batat žarko narančaste boje o kojem nam je više ispričala Crnković.

-U dućanima ćete najčešće pronaći žarko narančasti batat. On je izuzetno bogat beta karotenom, kalijem, manganom, vitaminom A, vitaminima B skupine iz kojih se ističu B1 i B6. Osim toga bogat je i vitaminom C, vitaminom D i mnogim anti oksidansima koji nas štite od slobodnih radikala. Jedući batat osigurat ćete 70 posto dnevne potrebe za vitaminom C – ispričala nam je o zdravstvenim dobrobitima narančastog batata Crnković.

 Iako je jako sličan krumpiru, batat ipak skriva više nekih zdravstvenih blagodati. Primjerice, batat ima niži glikemijski indeks od krumpira što je izuzetno značajno za dijabetičare i osobe koje imaju inzulinsku rezistenciju.

-Zato se batat preporuča dijabetičarima kao i osoba koje imaju inzulinsku rezistenciju jer osigurava sporiju apsorpciju glukoze i zbog toga neće uzrokovati veliki porast glukoze u krvi. Što je za dijabetičare izuzetno važno – zaključila je priču o batatu nutricionistica Margita Crnković Zlatić.