Godinu dana čekate godišnji, a onda vas ‘sruši’ prehlada: Ovo se događa u tijelu

Često se dogodi gotovo po pravilu. Cijele godine jurimo, radimo pod pritiskom i jedva čekamo godišnji odmor, a čim se napokon opustimo, krenu glavobolja, prehlada, probavne tegobe ili potpuna iscrpljenost. Umjesto odmora, prve dane godišnjeg mnogi provedu ‘pod dekicom’.

Iako se može činiti kao slučajnost, za to postoji nekoliko mogućih objašnjenja.

Naime, tijekom stresnog razdoblja organizam može biti stalno ‘u petoj brzini’. Hormoni povezani sa stresom pomažu nam da izdržimo naporan tempo, ali kada pritisak naglo popusti, tijelu treba vremena da se prilagodi. Zato se upravo u prvim danima godišnjeg odmora mogu pojaviti umor, glavobolja, problemi sa spavanjem ili osjećaj potpune iscrpljenosti.

Promjena ritma 

Tjednima ustajemo u isto vrijeme, jedemo prema određenom rasporedu i imamo ustaljenu rutinu. Na odmoru se sve odjednom mijenja,  kasnije ustajemo, dulje ostajemo budni, preskačemo obroke ili jedemo puno više nego inače.

Takva nagla promjena može poremetiti san i probavu te dodatno opteretiti organizam.

Klima, sunce i putovanje 

Putovanje na godišnji također je stres za tijelo. Dugo sjedenje u automobilu, avionu ili autobusu, klima – uređaj, promjena temperature i nedostatak sna mogu ostaviti posljedice. Posebno ljeti treba paziti na velike temperaturne razlike. Primjerice, prijelaz iz automobila ili hotelske sobe snažno rashlađene klimom na vrlo vruć vanjski zrak.

Lakše se ‘pokupe’ infekcije

Plaže, bazeni, restorani, hoteli, zračne luke i javni prijevoz mjesta su na kojima dolazimo u kontakt s velikim brojem ljudi. Osim toga, tijekom putovanja često dodirujemo površine koje koristi mnogo drugih osoba. Ako smo prethodno bili iscrpljeni, neispavani i pod stresom, organizam se može teže nositi s novim izazovima.

Probava često strada

Promjena prehrane jedan je od najčešćih razloga zbog kojih godišnji odmor može početi neugodnim simptomima. Više masne hrane, slatkiša, alkohola, velikih obroka ili lokalnih specijaliteta može izazvati nadutost, žgaravicu, proljev ili zatvor. Naravno, tu su i promjene u kvaliteti vode i namirnica, osobito tijekom putovanja u druge zemlje.

Kako smanjiti šansu?

Ne treba cijeli godišnji pretvoriti u strogo pridržavanje pravila, ali nekoliko jednostavnih navika može pomoći. Dovoljno sna, postupno usporavanje prije odmora, dovoljno tekućine, laganija prehrana i umjerenost s alkoholom mogu olakšati prijelaz iz radnog tempa u odmor.

Dobro je i prvi dan godišnjeg ostaviti što manje obaveza. Umjesto da odmah nakon posljednjeg radnog dana krenemo na višesatno putovanje, ako je moguće, bolje je tijelu dati malo vremena za prijelaz. Godišnji odmor ne bi trebao biti još jedan projekt koji moramo ‘odraditi’. Ponekad je upravo usporavanje ono što je tijelu najviše potrebno.